Navičela, istina ili mit _ dio šesti

Navičela, istina ili mit _ dio šesti

Prvi osvrt, 2.1.2024. Dio Å¡esti.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd


Rekonstrukcija opute

Tim stručnjaka koji je radio na transkripciji, prevođenju i definiranju naziva opute u Mihaelovom manuskriptu nije uspio definirati sve njene dijelove. Stoga, nije moguće sa sigurnošću tvrditi o položaju svakog konopca kojeg Mihael navodi u svojoj detaljnoj uputi za namještanje užadi. On jest nacrtao koku i na njoj osnovne konopce, ali nazivi i položji ostalih, manjih konopaca, za sada ostaju pod znakom pitanja premda Mihael o njima piše vrlo precizno. U manuskriptu, on svakog od njih naziva imenom i daje njegovu težinu, koristi vjerojatno ustaljene nazive, ali koji su u glavnom zaboravljeni i promijenjeni u dugim stoljećima povijesti.

Ilustracija načinjena prema Mihaelovom prostoručnom crtežu. Premda u manuskriptu opisuje dvojarbolnu koku, pri rekonstrukciji opute i jedra, prostoručna ilustarcija jednojarbolne koke koju nam je Mihael ostavio je od neprocjenjive vrijednosti. Ovo su elementi koji, zbog njihove trošnosti, vjerojatno nikada neće moći biti rekonstruirani prema nekom arheološkom nalazu.

Prijevod citata.
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 487., 488., 489., 490., 491, 492., 493., 494., 495., 496., 497.

ZA NAPRAVITI NAVIS QUADRA SA SVIM MJERAMA

Način postavljanja opute na naš jarbol. Prvo, 4 pendante (uže opute) za fraschun priteg (Fraschun(i) su prve, prednje pripone, sartije.), dakle 2 po boku. Svaki treba biti dugačak koliko i visina jarbola iznad palube, trećina (jarbola). Svaki će biti dugačak 5 1/2 koraka. 4 zajedno će imati ukupno 22 koraka. Svaki korak trebao bi težiti 6 libri, to jest jednu trećinu (u librima) (dužine u koracima) cijelog jarbola.
I treba biti 10 pendanti (uže opute) za priteg senal sartia (Senal je nerazjašnjini izraz. Prijevod sa latinskog: signal, signalni, signalizirati. Onaj, ona ili ono što svojim isticanjem ukazuje na nešto. No, ovo ne mora biti povezano s izvornim nazivom senal.), dakle 5 po boku. Trebaju biti 11 koraka 2 1/2 stope, to jest jednu trećinu manje od visine jarbola iznad palube. I svaki korak bi trebao težiti (u librima) petinu (dužine) cijelog jarbola.

I treba biti 4 ''runner''a (sustav kolotura, koloturnik, vrsta pritega, koji se s palube podešava pitezanjem ili opuštanjem potega teklaca.) za fraschun priteg, svaki dug koliko je visina jarbola iznad palube. Ovo će biti 15 koraka, 3 stope. Svaki korak trebao bi težiti 5 libri 9 unci, četvrtinu duljine jarbola.

I potrebne su mu pendante (uže opute) leta, svaka po 3 koraka. A zatim, iza njih, 9 pritega chinal pripone (sartije) (Chinal je nerazjašnjini izraz. Prijevod sa latinskog: kineski, što ne bi imalo smisla. Inače quinque: pet… najvjerojatnije znači: petina. No, ovo ne mora biti povezano s izvornim nazivom chinal.). Prve iza senal pripona (sartija) sa svake strane trebale bi biti 12 koraka 3 1/2 stope, budući da bi trebali biti 1 korak duži od senal pripona (sartija). A onda ćete nastaviti s rezanjem ovih 7 senal pripona (sartija) sa svake strane prema krmi, svaka 1 1/4 stopu duža od drugih. I ljestvice (vjerojatno vrze) će ispasti pravilne.

£ 171a

I treba 4 quarnal pritega, (Quarnal je nerazjašnjini izraz. Prijevod sa latinskog: četvrtina, četvrt, koji pripada četvrtini) odnosno 2 po boku. Njihove pendante (uže opute) trebale bi biti trećine visine jarbola, to jest 6 koraka i 2 stope svaka. Svaki korak trebao bi težiti 2/3 težine gore spomenutih pendanti (uže opute), to jest 3 libre.

A tvoja leta sa svim njihovim pendantama (uže opute) trebala bi biti duga koliko i cijeli jarbol, to jest 19 koraka. Njih 2 će biti 38 koraka. Oni bi trebali biti težine pendanti (uže opute).

A trebaju mu podigači (čela kojima se podiže katarka potezanjem s palube) dugi koliko i jarbol od dna broda prema gore, dakle 2 puta duži. Svaka će biti 30 koraka. Obje će biti 60 koraka i obići će vitlo 1/2 puta. (U engleskom jeziku to bi bio jedan "okret"; venecijanska volta bi bila "okret".)

I potrebna su joj dva viska (Visak je konopac čiji početak i kraj su međusobno upleteni, te čini zatvoranu petlju. Na karakterističan način, provlačenjem same kroz sebe, petlja obuhvati katarku koja tada visi na petlji, visku, koja je na gornjem kraju obješena za podigač.) 5 puta duža od koliko križ (katarka) mjeri oko mjesta gdje je udvostručen. (To jest, tamo gdje su dvije grede katarke spajene, tj. zavezane. Vjerojatno je navedena dužina čela od kojega se izrađuje visak.) Svaki od njih bit će dugačak 5 koraka. Znajte da bi ovi podigači i leta i pendante (uže opute) i visci trebali biti iste težine, to jest onoliko libri koliko i pola jarbola. (To jest, trebale bi težiti u librima koliko i polovica broja koraka u jarbolu.) To će biti 9 libri.

I trebamo pendante (uže opute) za funde (Nije definirano kakav priteg je funde priteg. Prijevod sa latinskog: fundi: dno, donji dio) našeg križa. One bi trebali biti 4 puta duži od duljine križa. I trebalo bi biti 3 funde i 1 brager (Brager je priteg čija je funkcija nerazjašnjena). Jedna surda (Surda je priteg čija je funkcija nerazjašnjena). Svaki od njih trebao bi biti dvostruk, i još uvijek svaki imati 4 koraka. Svaki korak trebao bi težiti 2 1/2 libre.

A ovom našem jarbolu potrebna je hajmica (Klizni prsten užeta koji priljubljuje križ za jarbol). Treba mu 5 rebara, 25 kugli hajmice i 2 šuplje glave za njihov ''truss'' (truss, konop koji ide kroz kugle hajmice i priteže ih.) i još dvije više.

£ 171b

I potrebni su ''falls'' (Dugački teklac kojim se upravlja s palube.) za ove ''braces'' (kratka pendanta, kratko uže opute, koje je npr. postavljeno na svakom kraju katarke-križa.) koje su duplo duže od križa. To će biti 32 koraka. Svaki korak trebao bi težiti 2/3 libre manje od težine pendante (uže opute) . Svaki korak će težiti 3 libre 8 unci.

I treba svoje burine. One moraju biti 2 puta duže od križa. Korak bi trebao težiti 1 libru 9 unci. (Burine su stari, zastarjeli, dio opreme za opružanje jedara. To su konopci, koji natežu i bolje opružaju jedro prema vjetru, da mu prednji porub bude oštrije razapet i da ne leprša. Burine su pričvršćene osobitom rasponicom za jedro, teku prema pramcu i prolazile kroz kolotur, koji je pričvršćen na pramnici ili na kosniku te svršavaju na palubi.)

I trebaju mu ubralje dvostruko duže od visine jarbola iznad palube. Svaki korak će težiti 1 1/2 libre. Njihove glavne ubralje trebale bi biti 2 puta duže od cijelog jarbola. To će biti 38 koraka. Svaki korak trebao bi težiti 1 1/2 libre.

Treba biti 8 branchadellei (Branchadelle je bio komad užeta privezan za vanjski porub četvrtastog jedra, a za njega je bio privezan jedan od burina; tu funkciju sada obavljaju, na desnom i lijevom porubniku upleteni vijenci, oka i ošvice za krȁtke, burine i kratne natege.) po boku. Svaka bi trebala biti 2 koraka. Bit će 16 koraka po boku. Vaše burine s branchadelleom bit će dugačke 9 stopa, to jest onoliko koliko je vaše četvrtasto jedra visoko (u koracima) (Kako je korak pet stopa, branchadelle su same po sebi bile dugačke 10 stopa; može biti da su, kada su bile nekako upletene u omču sa pripadnim burinama, ukupno bile dugačke 9 stopa.).

Priteg hajmice pramčanog (prednjeg) jarbola trebao bi biti tri puta duži od visine jarbola iznad palube (dužine jarbola od palube do njegovog vrha). Svaki korak trebao bi težiti 1 1/2 libru.

Svako ''fall'' (Dugački teklac kojim se upravlja s palube.) uže fraschun pritega trebalo bi biti 3 i pol puta duži od visine jarbola iznad palube, to jest 56 koraka. Svaki korak trebao bi težiti 1 libru 9 unci. Bit će to peterodijelni priteg.

''Falls'' (Dugački teklaci kojima se upravlja s palube.) užad pritega senal pripone (užad pritega senal sartije): trebala bi biti dva jednaka na prvoj pendanti (uže opute) senal pripone (sartije). Svako će imati 24 koraka. Trebalo bi ih biti 5 po boku. Svaki korak trebao bi težiti 1 1/2 libru.

''Falls'' (Dugački teklaci kojima se upravlja s palube.) užad pritega chinal pripone (užad pritega chinal sartije) treba biti 16 koraka, odnosno onoliko koliko je jarbol visoko iznad palube. Korak će težiti 1 1/2 libru.

''Falls'' (Dugački teklaci kojima se upravlja s palube.) užad pritega quarnal pripone (užad pritega quarnal sartije) trebala bi biti 3 puta duža od onoliko koliko je jarbol visoko iznad palube. Bit će 48 koraka. Korak 1 1/2 libru. To je četverodijelni priteg.

''Falls'' (Dugački teklaci kojima se upravlja s palube.) užad za pritege funda: treba biti 2 po boku, a svako od njih treba biti 4 puta duže od visine jarbola iznad palube. Bit će to petodijelni pritezi. Svaki korak trebao bi težiti 1 1/2 libru.

£ 172a

A njegovi podizači križa trebali bi biti 4 puta duži od jarbola iznad palube. Biti će dugački 60 koraka. Korak 2 libre.

Jedna surda pendanta (uže oput), koja je upola kraća od križa. Svaki korak trebao bi težiti 5 libri.

''Fall'' (Dugački teklac kojim se upravlja s palube.) uže za pritege surda trebalo bi biti 3 puta duže od jarbola iznad palube. Bit će 48 koraka. Svaki korak 1 1/2 libre.

I treba svoje uzde. One bi trebale biti dugačke koliko i brod od pramca do krme i 1/4 više. To će biti 24 koraka. Korak 8 libri.

Vaša srednja uzda trebala bi biti dugačka koliko i jarbol, to jest 19 koraka. Trebala bi težiti 1/4 koliko je dug jarbol (to jest, trebala bi težiti jednu četvrtinu libri koliko je koraka u duljini jarbola). Korak bi trebao težiti 4 libre 9 unci. Njegova mala srednja uzda trebala bi biti 2/3 dužine velike, to jest 12 koraka, svaki korak 1 libru 9 unci. Također schallette (Možda vrze, ljestve od užeta.) i tienteben (Neka vrsta užeta ili alata.) od 32 koraka, korak 1 1/2 libre. Puta na križu, 16 koraka za dužinu križa. Svaki korak trebao bi težiti 5 libri, odnosno trećinu križa. Napravite 2 puta, po jedan za svaku stranu.

Za ova puta potrebna su vam 2 ''falls'' (Dugački teklaci kojima se upravlja s palube.) užeta pritega. Svaki bi trebao biti 32 koraka, to jest 2 puta dužine križa.

Koloture za ovaj naš jarbol. Prvo nam trebaju 4 kolotura za gornje fraschun pritege, jednostruka, s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

I treba 8 dvostrukih kolotura za ove fraschun pritege s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

£ 172b

I treba 20 kolotura, pola od njih dvostrukih, a pola jednostrukih.

I potrebno je 14 dvostrukih kolotura za chinal pritege. Također 8 kolotura za quarnal pritege, pola od njih dvostrukih, a pola jednostrukih.

I potrebna su 2 kolotura za rješavanje hajmice. Također 10 dvostrukih kolotura za funda pritege, s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings''). Također 2 jednostruka kolotura za burine. Sve to treba biti s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

Potrebna su 2 slična jednostruka kolotua za puta. Također 2 slična jednostruka za uzde. Također 4 jednostruka koloturna za kratni natege (Bilo koja od dviju strana četvrtastog jedra.) i srednje uzde, te 2 šuplje glave za srednje uzde.

I treba jedan brando kolotur za vuču čamca pramcem, veliki jednostruki kolotur s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

I potrebna su mu 3 snatch kolotura za vuču čamca. Također 4 jednostruka maxinetta kolotura (Koloturnik čija je funkcija nerazjašnjena.). Također 1 jednostruki kolotur za martner (Upitno tumačenje.) Također 3 kolotura za srednje uzde, 2 jednostruka i preostali dvostruki. I počet ćemo sa srednjim jarbolom (Mihael vjerojatno misli na krmeni jarbol kojega naziva srednjim.).

[naslovi:]
Koloturi (Nedostaje crtež.)

Koturi (Nedostaje crtež.)

Evo mjere jarbola sa sredine (broda) (Mihael vjerojatno misli na krmeni jarbol kojega naziva srednjim.) za ovu našu koku. Prije svega, želimo da nam jarbol bude polovicu velikog jarbola, a to je [...] (Na mjestu ove i drugih mjera na ovoj stranici ostavljena je praznina.) koraka. A onda želimo da njegova mjera debljine, bloka jarbola i angura (Jedan dio bloka jarbola čiji položaj i namjena su nerazjašnjeni.) bloka jarbola budu proporcionalne.

£ 173a

I potrebni su mu ''ties'' sustavi kolotura, koloturnici, za podizanje križa (ili misli samo na dužinu čela za ovaj sustav), svaki dugačak toliko koliko je i jarbol visoko iznad palube. To će biti 9 1/2 koraka. Svaki korak bi trebao težiti 4 1/2 libre.

I treba pendante (užad opute) za priteg chinal pripone (sartije). To bi trebala biti 3 koraka, odnosno trećina jarbola. A korak bi trebao težiti 3 libre, to jest duljinu pendante (užeta opute) (To jest, isti broj libri koliko je koraka u duljini pendante (užetu opute.).

I treba mu (jedan) visak 5 puta duži od opsega karake, pri čemu je ''ties'' sustav kolotura, koloturnik, za podizanje katarke (ili misli samo na dužinu čela za ovaj sustav) ravnomjerno podijeljeni na pola.

I potrebna su mu 2 stražnje pripone (sartije), jedan sa svake strane. Svaka od njih trebala bi biti jedan korak manja od visine jarbola iznad palube. To će biti 8 koraka. Korak 2 libre.

I treba drugu pendantu (uže opute) kraću od prve za 2 1/2 stope, te treću i četvrtu pendantu (uže opute). I potrebne su mu 2 pendante (užeta opute) za vang priteg, svaki 3 koraka dugačak. Korak 2 libre.

I potrebna su ''falls'' (Dugački teklaci kojima se upravlja s palube.) užad za vang priteg 2 puta duži od katarke. Katarka je dugačka 12 koraka. Dakle, ona će biti 24 koraka. Korak bi trebao težiti 1 1/2 libre.

£ 173b

I trebaju morganali (Morganal je bio neka vrsta pritega, vjerojatno pričvršćen na donji kraj stella.) na sredini broda (Mihael vjerojatno misli na ovaj krmeni jarbol koji ima lantinu i latinsko jedro.). Njihova puta trebaju biti | 3 koraka. Korak bi trebao težiti 2 libre. Užad pritega ovih morganali trebali bi biti tri puta duži od vašeg stella, to jest 24 koraka. Korak 1 1/2 libre.

A njegove orze dananti trebale bi biti dugačke 1 korak u svojim pendantama (užadima opute). A njegovo priteg ''fall'' (Dugački teklac kojim se upravlja s palube.) bi trebalo biti 14 koraka, to jest dvostruko više od stello (Imajte na umu da ovo podrazumijeva čitav stello od 7 koraka, dok prethodni odlomak spominje stello od 8 koraka. Ova vrsta nedosljednosti (ili aproksimacije) događa se često u ovom dijelu manuskripta.).

I tu su potrebne male ljestve od užeta za našu katarku na sredini broda (krmeni jarbol). Trebale bi biti 24 koraka, to jest dva puta duže od katarke, (i) od četiri struka (konop, čelo sa četiri struka). Korak bi trebao težiti 1 1/2 libre.

I moraju postojati ljestve od užeta srednjeg jarbola (vrze krmenog jarbola). Trebale bi biti 2 puta duže od jarbola iznad palube. Trebale bi biti od 4 četiri struka (konop, čelo sa četiri struka). Korak bi trebao težiti 2 libre, tu bi trebalo biti 4 prečke (vrze) po koraku, a trebalo bi biti 38 prečki.

A za čelo kojim se povezuje hajmica ''truss'' (''truss'' je konopac koji ide kroz kugle hajmice i priteže ih.), za ovaj jarbol potrebna su 4 rebra hajmice, 16 kugli hajmice i 4 šuplje glave, 2 za hajmicu i 2 kao rezervne.

I potrebno mu je pritega hajmice ''fall'' (Dugački teklac kojim se upravlja s palube.) 3 puta dug koliko jarbol iznad palube. To će biti 29 koraka. Korak će težiti 2 libre.

Koloturi jarbola sredine broda (krmenog jarbola): 20 za chinal pripone (sartije), odnosno stražnje pripone (sartije), pola dvostrukih, pola jednostrukih, s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

I potrebna su 2 kolotura za chinal matto (Chinal matto je vrsta pritega pripone (sartije) čija namjena nije razjašnjena.), 1 jednostruki i drugi dvostruki. I treba 4 funda kolotura, polovica jednostrukih, a druga polovica dvostrukih, s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

I treba 4 chatavy (Chatavy je vrsta pritega čija namjena nije razjašnjena.) gornja 2 trostruka i donja 2 dvostruka, s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings''). Isto tako 2 jednostruka kolotura za priteg hajmice, s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

Ovo će biti upute za užad naše koke.

Nadalje objašnjavati i razjašnjavati oputu, koju opisuje Mihael u ovom dijelu svog manuskripta, bilo bi subjektivno. Rekonstrukcija opute navičela koke pokazati će ovo u potpunosti.

Načelno, današnje tumačenje opute i dijelova jarbola i katarki navedeni su u slijedećim citatima.

''Jarbolje'', u: Pomorska enciklopedija I. izdanje (1954-1964), Digitalizirano izdanje Pomorske enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Zagreb 2020. dostupno na: https://pomorska.lzmk.hr/Natuknica?ID=3072 (20.veljače 2024.)

JARBOLJE, dio brodske snasti, obuhvaća sve drvene ili čelične jarbole (v.), kosnik, prikosnik, križeve, sošnjake, srednjake, deblenjake, tovarice (v. Jarbol), sohe (v. Čamac) i dr. J. služi za razapinjanje jedara, signalizaciju, dizanje čamaca i tereta i t. d.

Kosnik je prednja kosa oblica utaknuta u pramac broda, služi za pripinjanje jarbola prema pramcu i za razapinjanje prečaka. Kosnik može biti gol, t. j. od jednog komada, ili sastavljen od dva ili tri dijela. Drugi se dio u tom slučaju zove prikosnik, a treći, krajnji dio, čunac.

Kosnik je nastao od malog kosog jarbola, koji se u rimsko doba (oko I. st.) počeo graditi sasvim pri kraju pramca. Na rimskim trgovačkim brodovima corbitama jarbol je bio već toliko nagnut, da se doimao kao strm kosnik; ispod njega se razapinjalo jedno malo križno jedro. Pravi se kosnik počeo ugrađivati tek u X. st., ali i tada je služio uglavnom samo za pripinjanje pramčanog jarbola, a ponekad i kao sidrena soha. Na kogama Hanze (u XIV. st.) upotrebljavao se kosnik kao sidrena soha, ali i kao stalac leta pramčanog jarbola. Neko vrijeme u XIV. i XV. st., kad je pramčani jarbol postao veći i dobio nastavak, sam kosnik nije bio dovoljno čvrst, da pripne preko pramčanog jarbola sve ostale brodske jarbole, pa se stoga ispod kosnika ugrađivao gotovo vodoravni čunac. Tek kosnik i čunac zajedno bili su dovoljno čvrsta konstrukcija, da mogu izdržati vlak leta. Takvi se čunci ispod kosnika vide na slikama dubrovačkih brodova XIV. i XV. st.

Potkraj XV. st. počeo se namještati neobičan malen jarbol na vrhu kosnika; na njemu se razapinjalo malo križno jedro, t. zv. nakosno jedro (tal. parrocchetto del bompresso; franc. beauprette ili tourmentin). Nakosni jarbol uveli su svi linijski brodovi u početku XVII. st.; engleska mornarica prihvatila ga je 1618.

Nakosni je jarbol bio nestabilan, pa je zadavao više brige i smetnji (odatle mu francusko ime tourmentin) nego koristi. Bio je dobro pripet uglavnom samo prema krmi letima jarbola, a sa strane, gdje je bilo najvažnije, nije imao nikakva oslona. Nakosni je jarbol nestao u toku XVIII. st.
…

Križevi mogu biti od drva ili od čelika. Često su na većim jedrenjacima donji križevi od čelika, a gornji od drva.

Debleni, donji košni i donji sljemeni križevi su stalni i mogu se samo okretati, t. j. praćati; ostali križevi vise na pomičnim hajmicama i mogu se dizati i spuštati duž svojih nastavaka (sl. 13).

Debleni križ mora biti toliko udaljen od jarbola, da se može praćati tri zrake desno i lijevo od uzdužnice broda, a da pritom s jedne strane ne utiskuje pripone, a s druge strane ne podiže leto svoga jarbola. Križevi imaju tako uređene hajmice, da se svi nalaze jedan ispod drugoga na crti, koja nije okomita, već je nešto nagnuta prema krmi.

…

Okovi krajeva križeva. Osim srednjih okova i obruča za hajmice, svaki križ ima i nekoliko okova. Krajnji obruči služe za pričvršćenje klobučnica (na kojima vise križevi), praća (kojima se križevi praćaju), kratnih natega (koji služe za kupljenje jedara pri kraćenju) i stojnica (na kojima stoje mornari, dok rade na križevima). Koluti za uzde izrađeni su na drvenim križevima u samoj oblici, a željezni križevi imaju vanjske kolute u željeznim okvirima sa stražnje strane križa. Kroz te kolute prolaze uzde onog jedra, koje se nalazi iznad toga križa. Priveznik je željezna šipka, pričvršćena s prednje gornje strane križa na čeličnim očnjacima. Proteže se od jednog krajnjeg okova do drugoga i služi za vezivanje jedra. Provlačni koluti služe za vođenje i pridržavanje uzda; namještaju se ispod križa malo iza uzdužnice. Provlačnjaci za pršnjake namještaju se obično samo na krajevima deblenih i donjih košnih križeva. Razlikuju se vanjski i unutrašnji provlačnjaci. Vanjski provlačnjak je čelični obruč, pričvršćen na kraju križa, a unutrašnji se namješta podalje od kraja i izrađen je od dva obruča, koji se u zglobu mogu otvoriti. Pršnjak (oblica, na kojoj se razapinje pršno jedro) provuče se kroz vanjski i zatvori u unutrašnji provlačnjak.

…

OPUTA

Oputa je dio brodske snasti. Dijeli se u nepomičnu i pomičnu oputu (vrv).

Nepomična oputa služi za pripinjanje jarbola i kosnika, za držanje križeva, sošnjaka, soha i dr. Na modernim jedrenjacima čitava je oputa zategnuta stezalicama, a na manjim brodovima šupljim glavama i šupljicama. U staro doba oputa se izrađivala od vruće usukanih tvrdih konopa. Sada se upotrebljavaju gotovo samo pocinčana čelična čela.

Pripone pripinju jarbole desno i lijevo prema bokovima broda i nešto prema krmi. Da bi pripinjale jarbol pod što većim kutom, pripone su se u staro doba spuštale izvan obodnica na vanjske stijene broda, prelazile su preko ključišta, koje ih je još više razmicalo, i svršavale u ključanicama na brodskim bokovima. Deblene pripone teku između palube i koša te pripinju deblo jarbola;

…

Vrze su kratki mrlini na priponama; služe za penjanje u snast. Doimlju se kao ljestvice po priponama. Mrlini su u sredini vezani vrznim uzlovima, a na krajevima povezicama. Posada se po vrzama penje u snast držeći se pripona, a ne vrza. Pri dnu, gdje su deblene pripone još razmaknute, mornari se jednom rukom drže za priponu, a drugom za vrze, no čim se popnu na onu visinu, gdje rukom mogu dohvatiti obje pripone, moraju se s obje ruke držati za njih. Kako sljemene pripone teku do nešto iznad sredine sljemenog nastavka, a na šturom jarbolu vršne pripone do nešto iznad sredine vršnog nastavka, to za penjanje do vrha jarbola služi obično jakovljica (ljestvice od konopa s drvenim prečagama), koja je obješena i pričvršćena uz nastavak. Na manjim jedrenjačama katkad nema jakovljice, već se do vrha mora verati po samom nastavku.

Pražnice su najniže vrze na priponama, iznad šupljih glava ili stezalica; izrađene su obično od željeza. Pražnice drže pripone na stalnom razmaku i ne dozvoljavaju im da se približavaju pod težinom nogu na vrzama. Ponekad ima i više pražnica, a mogu nositi i klinove, pa onda služe kao klinarice za nametanje konopa.

Zaputke služe za pripinjanje nastavaka prema krmi. Razlikuju se košne zaputke, koje teku od glave košnog nastavka; sljemene zaputke, koje počinju kod vrata sljemenog nastavka; vršne zaputke, koje se spuštaju od vrha sljemenog nastavka izravno do ključišta, odnosno do obodnice na desnom i lijevom brodskom boku. Veliki moderni jedrenjaci imaju često i zaputke glavine, koje vode od ključišta do glavine i zaputka glavinice, koje teku od ključišta do glavinice košnog nastavka. Svrha im je, da bolje drže glavu debla i košnog nastavka, gdje je bočni pritisak košnog i sljemenog nastavka najjači (…). Da bi sljemene i vršne zaputke pripinjale sljemeni nastavak pod što povoljnijim kutom, otklanjaju se otklanjalkama, koje se namještaju na rubnjaku košića, i to sa svake strane po jedna.

Zaputkice služe, da se jače pripne vrh sljemenog nastavka, odnosno na šturom jarbolu vrh vršnog nastavka, s privjetrene strane prema krmi. Zaputkice vode od vrha nastavka daleko prema krmi, pa se na zavjetrenoj strani moraju popustiti, da se križevi (sošnjak) ne naslone na njih, a na privjetrenoj se strani moraju napeti, da dobro zapnu nastavak. Zbog toga one na palubi završavaju koloturnicima, najčešće kolabricama.

Leta drže jarbol i nastavke prema pramcu. Razlikuje se debleno leto, koje vodi od glave debla koso dolje prema pramcu i pripinje deblo jarbola prema naprijed; košno leto vodi od glave košnog nastavka; sljemeno leto je nametnuto na sljemeni vrat sljemenog nastavka, a vršno leto na vršni vrat sljemenog nastavka. Debleno i košno leto prednjeg jarbola katkad je dvostruko, dok su deblena i košna leta ostalih jarbola uvijek dvostruka; nametnuta su na glavu debla, odnosno nastavka, kao odvojak, a krajevi im vode koso dolje prema pramcu. Na šturom jarbolu razlikuju se debleno leto, te donje i gornje vršno leto. Debleno leto šturog jarbola može biti dvostruko; to ovisi о veličini broda.

Votke su osobita leta na starim jedrenjacima. Tekle su od pramčanog jarbola do kosnika. Služile su kao vodilice prečaka i letnjače, jer su se ta jedra uz njih dizala i razapinjala. U staro doba leta su vodila od jarbola, preko prikosnika, ispod pandže na posrtaljci, do pramca broda, a votke su svršavale na prikosniku. Na modernim jedrenjacima s golim čeličnim kosnikom sva leta svršavaju na kosniku, pa je nestala razlika između leta i votki.

Klobučnice su čela, koja drže krajeve križeva, a služe i za njihovo izravnavanje, tako da križevi leže uvijek okomito na jarbol. Klobučnice donjeg križa zakvačene su na krajevima križa i prolaze kroz koloture s desne i lijeve strane koša ili glavine. U drugom slučaju teku kroz provlaku koša i svršavaju uz podnožje jarbola. Donji košni i donji sljemeni križevi nemaju klobučnica, jer ih zamjenjuju poteznice gornjeg košnog i gornjeg sljemenog križa. Ali ako postoji samo jedno košno ili sljemeno jedro, onda taj jedini košni, odnosno sljemeni križ ima klobučnice. Klobučnice gornjeg košnog i gornjeg sljemenog križa obično su stalne i često su zaskobljene za košić, ali katkada mogu biti pričvršćene i za glavinicu. Klobučnice vršnih križeva nametnute su na vršnom vratu. Veliki jedrenjaci često imaju na gornjem košnom i na gornjem sljemenom križu dvostruke klobučnice. Ako pukne podizač jednog od ovih križeva, on će pasti na četiri klobučnice, pa se ne će slomiti.

…

Puta su kraća čela: na jednom kraju pričvršćena za križ, sošnjak, jarbol ili kosnik, a na drugom nose kolotur ili omču i služe za spajanje opute s koloturima vrvi. Puta su prijelaz između nepomične opute i pomične vrvi. Tako se na pr. praće križeva i brkovi sošnjaka sastoje od nepomičnog puta i kolabre, kojom se praćaju križevi i pokreću sošnjaci.

Visak je kratki lanac, na kome visi debleni križ ispod koša. Donji kraj viska je zaskobljen za središnji obruč križa, a gornji je kraj pričvršćen na prednjem rubnjaku, na krstaču ili na kračunu koša. U staro doba visak je bio lančani vijenac na donjoj strani, zaskobljen za obruč na sredini križa, a na gornjoj strani prebačen oko čitave glave debla jarbola.

…

Pomična oputa (vrv), služi za pokretanje jedara, križeva sošnjaka i drugih dijelova snasti. Vrv je obično od kudjeljnih ili manilskih konopa, no ako je potrebna osobita čvrstoća, izrađuje se od gipkog pocinčanog čela opsega 4—6 cm. Drveni koloturi za čela imaju željezne, a koloturi za konope drvene kolute. Na mjestima, gdje nema bojazni, da će se oštetiti jedra, mogu se upotrebljavati i željezni koloturi.

Razlikuje se vrv jarbolja i vrv jedrilja. Vrv jarbolja čine: praće, podizači, klobučnice i uvlakači križeva, zatim deblenjače i brkovi. U vrv jedrilja ubrajaju se: uzde, zatezi, oglavi, podizači, izvlakači, burine, kratni natezi, ubralje, uvlakači i sl. (sl. 16).

Praće služe za praćanje (okretanje) križeva u najzgodniji položaj prema vjetru. Svaki križ ima po dvije praće, na svakom kraju po jednu. Praće s donja tri križa (deblenog, te donjeg i gornjeg košnog križa) vode na praćnjak. Praće ostalih križeva vode na košić i sljemeni vrat idućeg jarbola, a odatle na palubu, gdje se nameću na klinaricu. Na velikim modernim jedrenjacima praćanje se donjih triju križeva vrši pomoću praćnih motovila. Ta su motovila obično namještena ispred onog jarbola, koji je idući po redu iza onoga, čiji se križevi praćaju. U ovom slučaju praće donjih i gornjih košnih križeva vode kao obično do koša i košića idućeg jarbola, a onda odatle prema palubi, gdje svršavaju na motovilu, dok praće donjih križeva teku koso prema krmi, prolaze kroz jedan kolotur na razmi, dižu se do koša, pa se onda odatle spuštaju na praćno motovilo. Na ovaj se način sve praće donjih triju križeva spuštaju okomito do praćnih motovila. Praćna motovila moraju biti tako odmjerena, da se debleni križevi mogu praćati do 30°, donji košni križevi do 35°, a gornji košni križevi do 40° od uzdužnice broda. Svako praćno motovilo zbog toga je tako uređeno, da ima po tri osovine, a svaka osovina opet nosi po dva bubnja. Sve tri se osovine mogu okretati istodobno, a svaka od njih praća po jedan križ. Prema tome se jednim motovilom praćaju odjednom sva tri križa, t. j. svih šest praća, jer se na jednom bubnju povlači jedan kraj, a na drugom bubnju iste osovine popušta drugi kraj križa. Da bi se teklaci ovih šest praća namatali jednolično i u točno određenom iznosu, bubnjevi su izrađeni od rebara, koja se mogu stisnuti ili rastaviti, tako da se promjer svakog bubnja može dotjerati na onaj iznos, kako najbolje odgovara s jedne strane za zatezanje, a s druge strane za popuštanje praća.

Protupraće. Na križnjacima, koji i na krmenom jarbolu imaju križna jedra, praće vode obratno, t. j. prema pramcu. One teku od vrha križeva do glavinice, košića, glavine i koša predzadnjeg jarbola, a odatle se spuštaju do palube. Takve se praće katkada zovu i protupraće, iako im ime nije točno, jer su protupraće zapravo užeta slična praćama, koja su se na starijim jedrenjačama upotrebljavala u protivnom smjeru od praća, tako da je svaki križ imao po četiri užeta, koja su ga držala u određenom položaju: prema krmi praće, a prema pramcu protupraće. Takve se protupraće danas više ne upotrebljavaju jer su suvišne, ali će se ponekad još naći na starijim jedrenjacima. Protupraće teku prema pramcu, i to se s deblenog križa spuštaju na glavinu ili na vratni okov kosnika, a s košnog križa teku na vratni ili vršni okov prikosnika. U staro doba protupraće su se namještale zato, jer su križevi bili slabiji i jer su visjeli na lančanim hajmicama, čvrsto stisnuti uz jarbol. Kad se za vrijeme manevriranja s jedrenjačom moralo križna jedra zagušiti, t. j. praćati, tako da im vjetar dođe s prednje strane, protupraće su olakšavale okretanje križa oko jarbola, a osim toga su i pridržavale krajeve križeva, da olakšaju tlak vjetra.

Podizači križeva služe za dizanje pomičnih križeva, a to su gornji košni, gornji sljemeni i nadvršni križevi. Podizač gornjeg košnog križa sastoji se od tri dijela: lanca ili jakog čela, koje je pričvršćeno za sredinu križa, prolazi kroz kolut u kosnom nastavku ispod košića i svršava s jednim jakim željeznim koloturom s krmene strane nastavka; čeličnog teklaca, koji prolazi tim koloturom, te je na jednom kraju pričvršćen na jednom boku broda, a na drugom kraju na drugom boku broda, nosi jednoraki ili dvoraki kolotur za kolabru ili kolabricu kojom se diže križ. Podizači gornjeg sljemenog, vršnog i nadvršnog križa, ako je križ velik, obično naliče na podizač košnog križa. Ako je križ lagan, onda podizač ima samo dva dijela: čelično puto, na kome visi križ i koje teče kroz kolut u nastavku, i kolabricu, kojom se križ diže. Na velikim modernim jedrenjacima upotrebljavaju se za dizanje pomičnih križeva često osobita križna motovila.

…

Svako uže opute završava petljom, upletenom oko omče, kako bi se moglo učvrstiti na okove jarbola i palube, ali i najbolje izrađene upletke slabije su od čela za 20—25%. Stoga se u novije doba izrađuju bolji završeci, čija je čvrstoća veća ili jednaka čvrstoći čela. Najbolji je način da se kraj čela umetne u šupljinu završnog okova (v. Jarbol, sl. 19) i zatim prešom stisne okov, tako da materijal okova popuni male praznine čela i stvori potpuno čvrst i siguran spoj. Drugi je način, da se čelo uvuče u konusni završni okov, gdje mu se kraj rastvori i šupljina zalije cinkom. Treći je način, da se konična jezgra umetne u čelo u završnom okovu. Osobita je metoda talurit, gdje se na čelo umjesto upletke natakne cjevčica od osobitog metala i zatim stisne prešom. Pritom se metal cjevčice spaja sa čelom i tako dobije lijep i čvrst spoj.

Donedavno su se pripone naticale na jarbol upletenim petljama, koje su se naslanjale na drvene klinove. Sada svršavaju na okovima, koji se učvršćuju svornjacima kroz jarbol. S donje strane pripone svršavaju preko stezalica na okovima, najčešće običnim metalnim trakama, koje prolaze kroz palubu i povezane su s brodskim trupom.

Popuštanje i učvršćenje pomične zaputke treba provesti brzo, za vrijeme letanja ili kruženja. Pričvršćenje pomične zaputke na palubi provodi se kod manjih jedrilica okovom s tračnicom (vodilicom) i klizačem, rjeđe koloturjem. Na većim se jedrilicama obično primjenjuju ručke s kolutom preko kojeg ide zaputka; prebacivanjem ručke oko točke svog učvršćenja popušta se nategnuta zaputka, da vjetar može nesmetano puniti jedro.

Stezalice, omče i okovi ne razlikuju se znatnije od istih dijelova na velikim jedrenjacima.

…

… Citiranje:
kolotur. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 27.1.2024. .

kolotur, kotač koji služi za prijenos gibanja ili djelovanja sile uz pomoć užeta (remena, lanca) prebačena preko njegova užlijebljena oboda. Čvrsti kolotur ima nepomičnu osovinu i služi za promjenu smjera djelovanja sile. Pomični kolotur ima pomičnu osovinu; njime se može držati teret u ravnoteži s upola manjom silom, jer se djelovanje tereta raspodjeljuje na dva užeta. Koloturnik je sustav kolotura različitih izvedbi, a služi za dizanje velikog tereta malom silom (natezanjem užeta) uz produljenje puta. Potencijalni koloturnik sastoji se od jednoga čvrstog i nekoliko pomičnih kolotura; svaki pomični kolotur umanjuje upola silu (P) potrebnu za uravnoteženje težine tereta Q, tj. P = Q/2n, gdje je n broj kolotura. Naziv potencijalni potječe odatle što sila potrebna za ravnotežu opada s potencijom broja 2. Arhimedov koloturnik sustav je od n kolotura različitih dimenzija, od kojih je polovica nepomična i povezana, dok su preostali također međusobno povezani, ali se zajedno pomiču. Sila P koja drži ravnotežu s težinom tereta Q iznosi P = Q/n. Diferencijalni koloturnik sastoji se od tri kolotura s užetom bez kraja. Dva kolotura različitih polumjera (R i r) nalaze se na istoj osovini, dok je na trećem, pomičnom koloturu obješen teret. Ravnoteža na diferencijalnom koloturniku bit će ako je P = Q (R – r)/2R.

Značenje riječi ''bushing'': (metalna) obloga za okruglu rupu, osobito onu u kojoj se vrti osovina.

Utorne čahure (Sheave Bushings) i razmaknice (Spacers)

Utorne čahure (Sheave Bushings) ugrađene su u koture (Sheaves), kako bi se smanjilo radno trenje ili smanjio njihov unutarnji promjer (Inside Diameter). Razmaknice (Spacers) su obično duže od širine kotura (Sheave), a koriste se kako bi se spriječilo da obrazi (Cheeks) i ploče za odvajanje, pregrade (Separating plates) 'prikliješte' kotur (Sheave) ili za povećanje promjera osovine kotura (Sheave Axle).



Prvi osvrt, 2.1.2024. Završetak šestog dijela.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd

Prečac za sedmi dio:
Navičela, istina ili mit _ dio sedmi

Prečac za prvi, drugi, treći, četvrti i peti dio:
Navičela, istina ili mit _ dio prvi
Navičela, istina ili mit _ dio drugi
Navičela, istina ili mit _ dio treći
Navičela, istina ili mit _ dio četvrti
Navičela, istina ili mit _ dio peti