Prvi osvrt, 2.1.2024.. Dio peti.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd
Rekonstrukcija konopaca i njihove težine
Rekonstrukciju konopaca započeti ću sa dva citata. Prvi citat je iz djela Kartoznanac Nikole Sagrija, dubrovačkog pomorca:
urednici / editori,
Irena, Radić, Rossi;
Damir, Salopek;
recenzenti / referee,
Mithad, Kozličić;
Vinko, Kovačić;
Kartoznanac Nikole Sagrija, dubrovačkog pomorca, Zadar, 2020.,
str. 358. do 362.
O količini, kakvoći i obliku konopa
i sidara za svaki brod
XII. poglavlje
Otkako su toliki i tako moćni gusari, neprijatelji svakoga mira, lišeni potpuno svake ljudskosti i vrline, gotovo posve zavladali ovim Euzinskim (Euzinsko more antičko je ime današnjega Crnog mora (grč. eúkseinos = „gostoljubiv“). Smatra se kako su mu Grci nadjenuli to ime nakon što su na njemu uspješno osnovali mnoge naseobine. S obzirom da Sagri na više mjesta u svome djelu pokazuje upućenost u razne znanosti (filozofiju, pravo, astronomiju, matematiku...) čini se malo vjerojatnim da je do ove zamjene s Mediteranom došlo iz neznanja ili pogreške. Možda je upravo dobro poznavanje Sredozemnog mora ili određena prisnost s njime navela Sagrija da na nj prenese ovo „gostoljubivo“ ime, usprkos vremenskim nedaćama ili nevoljama s gusarima, o čemu govori u nastavku izlaganja.), odnosno Sredozemnim morem, moreplovci su, kako bi izbjegli tu pogubnu kugu, radije odabrali boriti se s Eolom i Neptunom (Antički bogovi Eol i Neptun spominju se kao personifikacije vjetra, odnosno mora.), nego li se namjeriti na njih. [42r] Stoga su prestali zimovati zimi, već to (Tj. „zimovanje“, ali u značenju mirovanja na nekome mjestu, koje se uobičajeno provodilo zimi kad se nije plovilo.) radije čine ljeti, a kad je potrebno usred zime, kad se već jedva ulazi u luke i dolazi vlastitoj kući, borave na raznim i opasnim žalima. Osim mnogih drugih stvari koje su još dodavali pri izgradnji brodova i njihovoj opremi, izrađivali su svoje gumine, odnosno konope kojima se privezuju i sidre brodovi, gotovo za polovicu dulje, iznalazeći kroz bogato iskustvo kako brod više drži jedna tako duga gumina, to jest usto, kako ga mi zovemo, nego li one dvije koje su prema drevnom običaju bile duge samo 110 koraka ili manje. Usti su dugi 150 koraka ili čak nešto više, a izrađuju se iz dva komada od 75 koraka svaki. Prije ih se ustavalo (Jal (1848: 1513), „usto“ izvodi iz lat. obstare = „opirati se, odolijevati“ , u značenju konop koji odolijeva snazi vjetra i mora. Prema „usto“ izveden je i Sagrijev glagol „ustavati“ (austare).), to jest povezivalo zajedno [42v], ali sada se većinom upliću kako bi bili sigurniji i prikladniji, a osobito otkad se zbog krivog vezivanja nava Antuna Lesine (Antun Nikolin Lesina sa Šipana, umro 1580. DAD, TN 45, ff. 107v–110. Navodi se među članovima bratovštine sv. Lazara, ali iz pobožnosti i izvan kapitula. Curić Lenert; Lonza 2016: 101.) razbila o otok Tremiti jer se novi usto koji je držao navu razvezao na čvoru, to jest na mjestu na kojem je bio svezan. Jednako kao što veći konj treba veće sedlo, i veći brod zahtijeva deblje uste, a također i drugu užad i konope. Kako to treba svakako znati svaki patrun broda, učinilo mi se ispravnim uputiti Vas u korisno, točno i osobito lagano pravilo uz pomoć kojega ćete za svaki brod moći saznati koliko mu usto mora težiti, a potom Vam pokazati način kako se iz samoga usta izvodi težina, to jest primjerena debljina svih drugih konopa. Po tom pitanju moram reći kako se najprije izmjeri [43r] duljina broda u stopama od statve do statve, a za pretpostavljenu navu odredit ću ih 90 i zabilježiti. Zatim se uzima najveća širina broda i nju će se udvostručiti, to jest pridružit će joj se još toliko, pa će širina od 30 stopa udvostručena iznositi 60, a tih će se 60 potpisati pod prvih 90. Potom će se uzeti visina na upori do druge palube zajedno s njenim prelukom, koja iznosi 15 stopa. Te će se stope učetverostručiti, to jest pridodat će im se triput toliko, što će iznositi dodatnih 60. One će se također potpisati pod prvih 90. Sva će se ta tri broja zatim zbrojiti i zbroju će se na posljednju znamenku s desne strane dodati ništica. Koliko će iznositi sveukupni broj toliko će rotola napuljske težine morati težiti usto te nave. Ako se od toga oduzmu [43v] dvije zadnje znamenke s desne strane, to jest ona dodana ništica i druga do nje, ostaje težina za spomenuti usto izražena u kantarima, a dvije znamenke koje će se oduzeti s desne strane označavat će rotole, kao što se vidi u izračunu na margini, u kojemu je, na primjer, za pretpostavljenu navu uzeta duljina od 90, širina od 30 i visina od 15 stopa, što s njihovim udvostručavanjem iznosi 210 stopa. Dodatkom ništice dobivamo 2100 rotola koji imaju 21 kantar, upravo onoliko kolika je prava težina usta, jer svakih sto rotola iznosi jedan kantar.
Način određivanja težine usta.
90 – duljina
30 – širina
30 – još toliko
15 – visina
45 – triput toliko
210
2100 – ovdje dodana trećina iznosi 2100
rotola, a to je 21 kantar i 00 rotola.
Kad izračunate težinu usta, znat ćete da veće sidro nave mora težiti dvije trećine njenog usta, što će biti četrnaest kantara spomenute napuljske težine, a manje sidro polovicu težine usta, što će za tu navu iznositi deset i pol kantara. Od druga dva ili tri [44r] sidra koja će nava imati svako će biti teže od manjeg i lakše od većeg, to jest imat će više od pola težine usta i manje od njegove dvije trećine, dijeleći na pola one kantare koji nadilaze [...] (Tekst je zbog mrlje nečitak.) polovicu usta. (Tj. tri i pol kantara, koliko iznosi razlika u težini između većeg i manjeg sidra.) Ta će se polovica dodati na težinu manjeg sidra i dobit će se težina ostalih redovnih sidara. Kod nave kod koje je veće sidro teže od manjeg tri i pol kantara, polovica je kantar i tri četvrtine, što dodano na deset i pol kantara koliko teži manje sidro iznosi dvanaest kantara i četvrt pa toliko moraju težiti ostala redovna sidra. Iako njihova težina može iznositi pola kantara manje ili više, to nije jako bitno ako su sidra napravljena od dobrog željeza i imaju dobar oblik, što je iznimno važno [44v] jer se iskustvom spoznalo kako će za trećinu lakše sidro dobroga oblika bolje držati lađu nego li drugo za trećinu teže, ali lošega oblika. Pod oblikom podrazumijevam izgled sidra, to jest veću ili manju zakrivljenost krakova, kojih vrhovi moraju biti toliko udaljeni od struka koliko iznosi duljina samih krakova. To bi značilo da od onog mjesta, odnosno točke koja je jednako toliko udaljena od srca sidra, to jest od spoja krakova sa strukom, koju ćemo nazvati točkom struka, krak, navedni dio struka i crta povučena od spomenutog mjesta ili točke struka do vrha kraka tvore istostranični trokut. Samo neka je krak oblikovan između ravne crte i kružnice koja je povučena iz točke struka (U toj je točki središte kružnice.) od krajeva krakova [45r] do spomenutoga srca sidra ili spoja krakova sa strukom, kako krakovi ne bi slijedili niti ravnu crtu niti kružnicu, to jest kako ne bi bili ni posve ravni ni posve zaobljeni. Duljina sidra mora iznositi dvije i pol duljine krakova. Ako bi jedan krak bio dugačak pet stopa, struk bi morao biti dugačak dvanaest i pol stopa, kao što se vidi na primjeru sidra prikazanog na margini na prvom crtežu, na kojem su krakovi povučeni na ravnoj crti, ne zbog toga jer tako mora biti, već radi Vašeg boljeg razumijevanja.
Na drugom će crtežu biti prikazane tri crte na krakovima, od kojih će donja, to jest ona odozdo biti ravna, gornja će iznositi šestinu pravoga kruga povučenog iz točke struka, a treća u sredini bit će prava crta oblika krakova. O tome ne želim više duljiti, ali ću navesti broj [45v] sidara. Jedna nava može imati najmanje četiri sidra, a za svaku navu treba ih najviše osam. Riječ je o navama od 200 pa do 1000 i 1200 kola nosivosti. Nave od 150 do 250 kola trebaju četiri sidra; one od 250 do 450 kola trebaju pet; one od 450 do 650 kola trebaju šest; one od 650 do 750 kola trebaju sedam, a za one od 850 do 1000 i 1200 kola dovoljno je osam sidara. Na isti način računamo količinu usta zajedno s ustetom, samo što se ne računaju ona veća i manja sidra koja služe kao andriveli („Andrivel“ je ovdje malo sidro, zapravo kotva, po kojemu se brod povlači da se po želji namjesti na privezištu ili sidrištu.) i kao peneli („Penel“ je pomoćno sidro koje se veže na srce većeg sidra kako bi spriječilo njegovo oranje po dnu i time ojačalo njegov otpor sili vjetra i valova.). Potaknuo bih svakoga da osim malih sidara andrivela ponese jedno do dva sidra penela. Jedno će biti dovoljno za nosivost broda od 500 do 600 kola, dva za druge navace, odnosno velike karake, [46r] a težina će im iznositi četvrtinu ili najviše trećinu težine usta. Kod malih će lađa i za andrivel i za penel dostajati jedno malo sidro. Napuštajući ovu temu, vratit ću se na raspravu o tome kako se prema debljini usta određuje debljina ostalih konopa.
Drugi citat, točnije njegov prijevod, odnosi se na Mihaelov rukopis.
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 497.
Prije svega, želimo da na svakih sto (butts) bačava koje svaki brod nosi budu 2 sidrena konopca (sidrena kabela, paripine), odnosno za sidra od po tisuću libri. Ova naša koka treba 12 sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina). Svaki od njih trebao bi biti dugačak 80 koraka, a korak bi trebao težiti 10 libri. Dakle, jedan sidreni konopac (sidreni kabel, paripina) će težiti 800 libri.
£ 174a
I treba 4 headfasts (4 konopca s kojima se privezuje pramac broda za pristanište), svaki od 80 koraka. Korak bi trebao težiti 5 libri, odnosno upola manje od težine sidrenog konopca (sidrena kabela, paripine).
I potrebna su mu 2 prexa (vrsta užeta za privez) užeta, od po 80 koraka. Korak bi trebao težiti 3 libre.
I potrebna su mu 2 prexullina (manji konop za privez) od po 60 koraka. Korak bi trebao težiti 2 libre.
Potrebna su 3 užeta za sidrene plutače, od po 60 koraka, od ostatka (odnosno konoplje druge kvalitete).
I treba falls (uže koje pada odozgo prema dolje) za maxinetta priteg i za druge svrhe, 1 komad od 60 koraka. Korak bi trebao težiti 2 libre.
[natpisi:]
Koloturnik (Nedostaje crtež.)
Koloturi (Nedostaje crtež.)
I treba 10 sidara. I trebamo 2 sidra od 1000 libri, koje želimo da budu kao penoni (Upitno tumačenje.). A ostalih 8 sidara želimo da budu teški 850 libri, tako da teže 10 posto više od težine njihovih sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina). I trebamo 2 grapnela (Malo sidro.) za čamce. Jedan bi trebao težiti 100 libri, a drugi 60 libri.
£ 174b
[natpisi:]
Sidra (Nedostaje crtež)
Ponovno, sasvim neočekivano, kao sasvim slučajno i usput, dok govori o sidrima i njihovoj primjeni i obliku, pl. Sagri iznosi vrijedan podatak. Ovaj put spominje kategorizaciju karake, drugog tima broda:
''…Jedno će biti dovoljno za nosivost broda od 500 do 600 kola, dva za druge navace, odnosno velike karake, [46r] a težina će im iznositi četvrtinu ili najviše trećinu težine usta. …''
U drugom bih dijalektu ''navaca'' pročitao kao ''navača'', a slobodno bih taj naziv rastumačio kao ''velika nava'', što ostatak rečenice vrlo jasno i potvrđuje. Iz ovoga se dijela teksta jasno može naučiti kako Dubrovčani, suvremenici pl. Sagrija, karake, drugu vrstu broda koju ću detaljno obuhvatiti u poglavljima i radovima koji slijede, dijele na karake, nave do 600 kola nosivosti, ta na navace, odnosno velike karake koje su, očigledno, nosivosti iznad 600 kola. Iz popisa dubrovačkih brodova, kopiju originalnog dokumenta iz 16. stoljeća, koju ću u potpunosti iznijeti u jednom od slijedećih radova, jasno se razaznaje da Dubrovčani karakama nazivaju brodove od 400 kola nosivosti. Brodove nosivosti ispod 400 kola nazivaju navama. Najveća karaka za koju postoji detaljan opis unutrašnjosti je karaka od 1100 kola nosivosti, dok su najveće karake, obuhvaćene spomenutim popisom, brodovi od 1500 kola. Kopije ovih dokumenata u potpunosti ću iznijeti u slijedećim poglavljima.
No, vratimo se sidrima i sidrenim konopcima.
Pl. Sagri iznosi način kako izračunati broj sidara i broj sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina), te iznosi njihove težine. Čvrstoća konopca izražavala su u njegovoj težini po jedinici mjere dužine. Isti način određivanja čvrstoće konopca, prema njegovoj težini po jedinici dužine, iznosi i Mihael. Kao da je sasvim slučajno, obojica za primjere broda kojega opisuju navode brodove od 90 stopa dužine palube. Stoga će ih biti jednostavno usporediti. Težine konopaca za našu navičela koku odrediti ćemo kasnije, kada razmotrimo zakone i običaje koje iznose pl. Sagri i Mihael. Podsjećam da je Mihael živio i radio otprilike 150 godina prije pl. Sagrija, te da je njegov brod ipak koka, dok je brod pl. Sagrija galijun, te da stoga podaci koje je iznio imaju prednost.
Prvo treba razjasniti mjere težine i zapremine koje ova dva autora upotrebljavaju. U engleskom prijevodu ''butts'' su ''bute'' u originalnoj transkripciji, dok su ''pounds'' u engleskom prijevodu, u stvari ''libre'' u originalnoj transkripciji. ''Butts'' su definirane kao ''vinske bačve''. Libra je u Dubrovniku srednjeg vijeka definirana kao težina od 0,36kg.
Ovdje treba usporediti zapremine, tj. kola i bačve, te težine, tj. kantare i rotole i libre. Prisjetimo se:
- kola, koja čine 7 salmi, a ona su 1991,5l zapremine;
- salma, koju čini 3 kantara, zapremina joj je 284,5l;
- tomin, koji je 55,3l zapremine;
- bačva, koju čini 8 barila, a zapremina joj je 523l;
- kantar, težine 89kg;
- rotol, koji je 0,89kg;
- libra, 0,36kg;
- baril, koji je 6 vjedra ili 75 vrčeva, zapremine 64l;
- vjedro, 10,7l;
- vrč, koji je 0,85l;
- star, 9,1l.
Izračunajmo nosivost Mihaelove koke:
Dužina tolde: 90 stope.
Širina tolde: 26 1/2 stopa.
Visina: 13 stopa.
Te tri vrijednosti se međusobno pomnože: 90 x 26 1/2 x 13 = 31005.
Sada se uzme 2/3 od toga broja, a to je 20670.
Od tog broja se oduzme 5%.
To je 20670-5%=19636.
Odbacimo posljednju znamenku sa desne strane…
I ostane nam 1963. Nosivost ovoga broda je 1963 salme, a to je 1963/7=280 kola.
Brod pl. Sagrija, kako je sam izračunao u primjeru izračuna kojim se doznaje nosivost svakog broda, nosi 366 kola, te je nosivost njegovog broda veća za 86 kola.
U svom manuskriptu Mihael opisuje način računanja nosivosti koke koju opisuje. Podaci su, dakako, vrijedni temeljitog proučavanja. Mihael svoj rukopis piše na mletačkom jeziku koji je bio jedan oblik latinskog jezika. Transkripcija je prevedena na engleski jezik, dok je ovdje predočen slobodan prijevod.
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 509.
To je teret koji naša koka nosi, koja je 13 koraka dugačka u kobilici. I 21 ruka (Man, što doslovno znači "ruka," koristi se u srednjovjekovnom venecijanskom kao zbirni izraz s promjenjivom numeričkom vrijednošću.) bačvi će stati u donji prostor u ovih 13 koraka. A u svakoj ruci će biti 18 bačvi. Bit će u svemu 378 bačvi.
A na palubi poviše vaš brod će mjeriti 15 koraka. I bit će 24 ruke po 15 bačvi, što će biti | 360 bačvi na palubi poviše. Dakle, na palubi poviše i ispod nje bit će 738 bačvi. Od njih oduzmite jednu ruku bačvi onih u donjem prostoru i jednu ruku od poviše (tj. u ''tweendeck''u.). To će biti 33 bačve, za bunar s pumpama, jarbol i stupove. Čisti teret bit će preostalih 705 bačvi.
Kako bih pobliže objasnio zapreminu i veličinu bačava koje su se koristile u Veneciji u vrijeme kada je Mihael živio i plovio, citirati ću stručan rad ing. Miroslava Fabijanića u kojemu detaljno i savršeno precizno izlaže poznate činjenice o mjerama koje su se koristile na Mediteranu i Veneciji. Potanko objašnjava razliku između nosivosti broda izraženoj u teretu žita i u bačvama vina, te daje paralele između dimenzija i zapremine tih bačava.
Miroslav, FABIJANIĆ, Iz povijesti pomorstva i brodogradnje, povijest baždarenja brod a (2), Mediteran, Brodogradnja, 48(2000)4,
str. 359.
2.2 Jedinice za masu
Odgovarajuća jedinica mase u Genovi bila je cantar, njih l0 težilo je 476kg, a u Veneciji milliarium jednači se sa 477 kg. Kako je vino iste specifične mase kao i voda, venecijanski milliarium i botta s Krete jednače se dodavanjem masi vina još šest postotaka. U tom je dodatku dopuštena masa prazne bačve. Odnos je mase tereta i njegova prekomorskog pakiranja jednostavniji dio problema. Složeniji je relacija između brodskog prostora i tog pakiranja s teretom ukrcanim na brod. Nastaje dosta slobodna prostora zbog oblika bačve smještene unutar strukture brodskog trupa. Tako bačva mase 1016 kg zauzima 1,6 / 1,9 m3 brodskog prostora.
Tijekom 14., 15., i 16. stoljeća vinske bačve i druge jedinice za mjerenje tekućina na Mediteranu pretrpjele su znatne promjene. Genovski baril povećavao se tako da je godine 1455. sadržavao 55 I, a 1523. godine 59 l. Mjerenje broda nije doživjelo promjenu jer se temelji na cantaru. Mjerna bačva uvijek se izjednačuje s 10 cantara.
Od 16. stoljeća pa naovamo do sredine 19. st. francusko baždarenje brodova postupno postaje poznato širom Mediterana, a najviše u Marseilleu i Genovi. Na atlantskoj obali mjeri se u tonama, a na Mediteranu bottama s istom jedinicom od 950 francuskih livri (465kg).
3. Venecija
3.1 Mjerne jedinice
Razvoj mjerne jedinice tijekom minulih stoljeća prilično je složen. U 14. Stoljeću laki teret postao je mnogo važniji nego teški. Jedinica obujma botta postala je s vremenom mnogo važnija nego jedinica mase milliarium. Pravila o krcanju, naoružanju, pristojbama i iznajmljivanju prije kraja 14. stoljeća temelje se na bottama, premda su se ranije ona u kodeksima 13.- og stoljeća temeljila na milliariumima.
Venecija u dugom kontinuitetu rabi brodsku mjeru butt i u tome pokušava kombinirati jedinicu obujma i jedinicu mase. Butt u Veneciji na taj način doduše ne dugo temeljio se na kretskoj botti otprilike 450 l. Ta je veličina varirala, pa je u 15. stoljeću bila 600 l i u njoj postaje standardna mjera za brodove. Dodajući 8% za težinu prazne bačve, povjesničar F.C. Lane utvrđuje da venecijanska botta teži 640 kg. Jedna druga mjera upotrebljavala se često za određivanje veličine broda. To je venecijanski star, mjera za žito. Njegov je kapacitet iznosio je 83,3 l i Mlečani su držali da mu je masa 62,9 kg. To je razumljivo uz specifičnu masu od 0,74 kg/l. U vrednovanju broda star se uzimao kao deseti dio botte, što znači da10 stara čine:
a)
ili težinu ravnu težini jedne botte
1 star = 83,3172 I (Martini),
1 botta =10 stara = 833,1721 x 0,79 =
= 658,21 kg,
gdje litra žita ima masu 0,79 kg,
b)
ili zauzimaju prostor jedne botte
1 botta= 833,172l
c)
Ili oboje.
Veličina botte može se računati približno prema njenoj izmjeri na brodu. Duljina te bačve iznosi 3 1/4 venecijanske stope. U Fabrica di galere stoji podatak da je prostor ispod prve palube dubok 7 1/2 venecijanskih stopa te da se tri bačve mogu složiti jedna iznad druge. Druga paluba je 5 1/2 venecijanskih stopa iznad prve te se dvije bačve mogu složiti na isti način. Uz pretpostavku da je gornja bačva smještena tako da dodiruje u dvije točke donju, izlazi:
a)
za potpalublje,
promjer bačve D = 2,74 venecijanskih stopa3,
obujam V =19,163 ven. stopa3
s jednakošću da 1 venecijanska stopa3 = 42,035 l,
1 botta = 19,163x42,035 = 805,54 l
b)
za međupalublje,
promjer bačve D = 2,94 ven. stope,
obujam V = 22,063 ven. stopa3,
1 botta = 930,00 l
U trgovini vinom, botta, uz pretpostavku da se rabi i na brodovima i na kopnu kao vinska mjera (Martini), iznosila bi:
1 botta =10 mastela=10x75,117 l =
= 751,17 l.
Usporedba s vinskim mjerenjem: 10 stara uvijek čine bottu u masi, a prostorno unutar 10 posto. Žito bolje popunjava brodsko skladište nego vinske bačve no to se kompenzira specifičnim masama. Specifična je masa žita oko 0,75 a vina je 0,99 kg/I.
Ako je brod natovaren do maksimalnog gaza žitom s nešto preostalog prostora za posadu i provijant, njegova specifična masa mora u cijelosti biti poprilično manja, možda otprilike 0,68 / 0,69 kg/l, na što upućuje jednačenje francuske tonneau de mer mase 979 kg s obujmom od 1440 l (1,44m'3).
P0vjesničar F.C. Lane daje vrijednost botti u dwt. tonaži:
1 botta = približno 0,6 t dwt.
Prema drugom povjesničaru Ugu Tucciju do godine 1771. botta se jednačila s 0,8 tonsa.
Zakonom 1771. god. Mijenja se vrijednost botte i ona je jednaka 1 engleskom tonsu.
3.2 Veličina broda u masi njegove nosivosti
Da bi se odredio učinak brodovima u plovidbi, nije se određivao samo obujmeni kapacitet nego i nosivo st u milliariumima (u pravilu za upotrijebljene galije u trgovačke svrhe):
1 milliarium = 1000 libra velikih =
= 477,00kg.
3.3 Veličina broda u kapacitetu homogenih tereta
Brodovi su mogli svoju veličinu potvrđivati osim u raspravljanim i u drugim mjerama kapaciteta, kao sto su:
a)
modij (moggio) soli
b)
milijar (miglialo) ulja (1 miliar = 631,592 l)
c)
kola (carra) drva.
Veličina broda može biti izražena u jedinici amfori.
1 amfora = 600,936 l
Dakle, Mihael tumači kako na dužinu kobilice od 13 koraka može stati 21 ruka, a očito je da u svaku ruku stane 1 dužina bačve. Također, ranije, kada govori o konstrukciji predočene koke, navodi kako je koka visoka 13 koraka i kako tu visinu treba podijeliti na 5 jednakih dijelova: 13 stopa / 5 = 2 3/5 stope. Dalje objašnjava kako visina od dna broda do prve palube treba biti 3 izračunate petine, što je 3 x 2 3/5 stope = 6 9/5 stope = 7 4/5 stope, a između prve i druge palube treba biti visina od 2 izračunate petine, što je 2 x 2 3/5 stope = 4 6/5 stope = 5 1/5 stope. Mihaelova raspodjela visina, zbog uključivanja debljine rebra dna i grede palube, koje je točnija, je: 7 1/2 stope, visina prve palube i 5 1/2 stopa, razmak prve i druge palube.
Za ovaj dio analiziranja nosivosti broda najvažnije je što iznosi kako u dijelu ispod prve palube trebaju stati 3 bačve po visini, a u dijelu poviše prve palube trebaju stati 2 bačve po visini.
U radu ing. Miroslava Fabijanića iznesene su dimenzije venecijanskih bačvi koje su očekivane po klasificiranim kapacitetima:
a)
za potpalublje,
promjer bačve D = 2,74 venecijanskih stopa3,
obujam V =19,163 ven. stopa3
s jednakošću da 1 venecijanska stopa3 = 42,035 l,
1 botta = 19,163 x 42,035 = 805,54 l
b)
za međupalublje,
promjer bačve D = 2,94 ven. stope,
obujam V = 22,063 ven. stopa3,
1 botta = 930,00 l
U Mihaelovom slučaju, postavljena je visina potpalublja u koju treba stati 3 bačve, te bi visina bačve trebala biti: 7 1/2 stope / 3 = 2 1/2 stope = 2,5 stope. Visina bačve u međupalublju bi trebala biti: 5 1/2 stope / 2 = 2 3/4 stope = 2,75 stope.
Dužina bačve bi bila, za potpalublje: 13 koraka x 5 = 65 stopa; 65 stopa / 21 ruka = 3 stope,
a dužina bačve za međupalublje bi bila 15 koraka x 5 = 75 stopa; 75 stopa / 24 ruke = 3 stope
Bačve u potpalublju trebale bi imati okvirno V = 1,25 x 1,25 x 3,14 x 3 =
= 14,719 x 42,035 = 618,713 l
Bačve u međupalublju trebale bi imati okvirno V = 1,375 x 1,375 x 3,14 x 3 =
= 17,810 x 42,035 = 748,643 l
U potpalublje Mihael smješta 378 bačvi,
a u međupalublje smješta 360 bačvi.
Potom oduzima 18 bačvi dolje i 15 bačvi gore.
Ostaje, kao kapacitet njegove koke
360 bačvi dolje, što je 360 x 618,713 l = 222736 l i
345 bačvi poviše, što je 345 x 748,643 = 258281 l.
Ukupno je 481017 l, što je, gledajući očima pl. Sagrija 481017 / 1991,5 = 241 kolo.
Ing. Miroslav Fabijanić navodi kako bačva mase 1016 kg zauzima 1,6 / 1,9 m3 brodskog prostora.
To je oko 84 l, tako da je 705x 84 l = 59220 l , a to je
59220 / 1991,5 = 29 kola.
241 kolo + 29 kola = 270 kola, što uz toleranciju pogreške, odgovara izračunu nosivosti prema pravilu pl. Sagrija koji iznosi, kako je ranije izračunato, 280 kola.
U radu ing. Miroslava Fabijanića, navedene su minimalno drugačije dimenzije i kapaciteti bačvi:
360 bačvi dolje, što je 360 x 805,54 l = 289994,40 l i
345 bačvi poviše, što je 345 x 930,00 l = 320850,00 l.
Ukupno je 610844,40 l, što je, gledajući očima pl. Sagrija 610844,40 / 1991,5 = 306 kola. Dodamo li neiskorišten prostor od 29 kola, to je 306 kola + 29 kola, što je 335 kola. Ponovno, izračun ulazi u toleranciju pogreške.
Pojednostavljeno promatrajući nosivosti brodova koje uspoređujemo, sada, kada imamo njihove nosivosti prikazane u kolima, te kada znamo da Mihaelova koka nosi 705 bačvi, lako im možemo izračunati nosivosti u kolima i u bačvama. Za izračunavanje težinu njihovih usta trebati će nam nosivosti izražene u obje jedinice.
Jednostavnim razlomkom i doznavanjem koeficijenta kola/bačva, koji govori koliko kola zauzima jedna bačva, otkriti će se nosivosti.
Mihaelova koka nosi 280 kola, odnosno 705 bačvi:
280 kola / 705 bačvi = 0,397 kola/bačva.
Dakle, koeficijent kola/bačva je 0,397.
Galijun pl. Sagrija tako može ponijeti
366 kola / 0,397 kola/bačva = 921 bačvu, što je okvirno 900 bačvi,
a naša navičala koka
82 kola / 0,397 kola/bačva = 206 bačvi, što je pak okvirno 200 bačvi.
Mihaelova koka može ponijeti okvirno 700 bačvi.
Sidreni konopci (sidreni kabeli, paripine), kako navode pl. Sagri i Mihael, izrađivali su se, kako izgleda prema manuskriptima, u standardnoj dužini. Pl. Sagri navodi usto od 75 koraka, dok Mihael navodi usto od 80 koraka. Pl. Sagri navodi kako su se, dva ovakva komada, u starim vremenima povezivalo zajedno. Mihael navodi i težinu usta po koraku.
… Usti su dugi 150 koraka ili čak nešto više, a izrađuju se iz dva komada od 75 koraka svaki. Prije ih se ustavalo, to jest povezivalo zajedno [42v], ali sada se većinom upliću kako bi bili sigurniji i prikladniji, …
… Prije svega, želimo da na svakih sto butts (bačava) koje svaki brod nosi budu 2 sidrena konopca (sidrena kabela, paripine), odnosno za sidra od po tisuću libri. Ova naša koka treba 12 sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina). Svaki od njih trebao bi biti dugačak 80 koraka, a korak bi trebao težiti 10 libri. Dakle, jedan sidreni konopac (sidreni kabel, paripina) će težiti 800 libri. …
Slijedeći pravilo za određivanje težine usta za svaku navu, koje izlaže pl. Sagri, lako je izračunati težinu usta za svaki od tri broda:
… za galijun kojega opisuje pl. Sagri:
Način određivanja težine usta.
90 – duljina
30 – širina
30 – još toliko
15 – visina
45 – triput toliko
210
2100 – ovdje dodana trećina iznosi 2100
rotola, a to je 21 kantar i 00 rotola.
Budući da je 1 rotol = 0,89kg, a 1 libra = 0,36kg,
2100 rotola = 2359 kg =
= 849 libre
1 korak teži 849 libre / 75 koraka = 11,32 libre/korak
… za koku koju opisuje Mihael:
Način određivanja težine usta.
90 – duljina
26 1/2 – širina
26 1/2 – još toliko
13 – visina
39 – triput toliko
195
1950 – ovdje dodana trećina iznosi 1950
rotola, a to je 19 kantar i 50 rotola.
Budući da je 1 rotol = 0,89kg, a 1 libra = 0,36kg,
1950 rotola = 2191 kg =
= 788 libre, Mihael precizira 800 libri.
1 korak teži 788 libre / 75 koraka = 10,51 libre/korak, Mihael precizira 10 libri.
… te za našu navičela koku:
Način određivanja težine usta.
44 – duljina
20 – širina
20 – još toliko
11 – visina
33 – triput toliko
128
1280 – ovdje dodana trećina iznosi 1280
rotola, a to je 12 kantar i 80 rotola.
Budući da je 1 rotol = 0,89kg, a 1 libra = 0,36kg,
1280 rotola = 1438 kg =
= 517 libre
1 korak teži 517 libre / 75 koraka = 6,89 libre/korak.
Navičela koka, prema pl. Sagriju, treba imati dva sidra i još 2 ili 3 manja, dok Mihael navodi kako bi trebala imati 4 sidrena konopca, što bi se dalo protumačiti da joj trebaju 2 sidra i 2 manja.
Vrste konopca, čela
Spoznaju koju danas imamo o konopcima i načinu njihove izrade sveobuhvatno i sažeto iznio je Damir Višić u svojoj objavi
Uvod u konope
https://gorgonija.com/2019/07/31/uvod-u-konope/
31/07/2019
Razvoj konopa star je vjerojatno koliko i razvoj civilizacije. Od kada ima današnji oblik teško je procijeniti, ali se sa sigurnošću zna da su još stari Egipćani prije 6.000 godina razvili alate kojima su od vlakana trstike izrađivali konope.
Brodski su se konopi uvijek razlikovali od onih korištenih na kopnu, čak i po nazivu. Mornari su često isticali: “uže je za tovara, konop (oko pasa) za fratra, a čelo za mornara“. Uvjeti na moru dosta su zahtjevniji pa je takav konop, pleten od prirodnih vlakana, već pri izradi imao poseban tretman kako bi bio otporniji na vlagu i truljenje, odnosno, bio izdržljiviji, pouzdaniji i dugovječniji. Čak ni to nije bilo dovoljno pa su konopi za različite namjene imali različit tretman i različito se pleli, a kod odabira konopa sve se to vrlo jasno moglo vidjeti na njegovim krajevima, njegovu čelu. Prema tim krajevima i cijeli je konop nazvan čelo. Slijedom toga, dolaskom čelične užadi, sajli, takvo je uže nazvano čelik čelo.
Osnova strukture svakog konopa je vlakno, koje se upreda u nit, a radi boljeg prianjanja i oblika konopa niti su mogle biti i u obliku traka. Nadalje, više niti uvija se u strukove, a više jednakih strukova, uglavnom tri ili četiri, uvija u konop. Presjek i broj vlakana definiraju debljinu niti, broj niti dimenzije struka, odnosno, promjer konopa.
Međutim, debljina niti i njihov broj u struku imaju svoja ograničenja, a prirodna vlakna za neke potrebe nedovoljnu nosivost, te je za veća opterećenja trebalo koristiti više jednako zategnutih konopa, primjerice za pripone jarbola. Isti se princip nije mogao primijeniti za sidreni ili tegljeni konop, pa su se tri ili četiri konopa, ponekad i oko jezgre, uvijala u kabel, zvan još i paripina, gumina ili palamar. Uspoređujući nosivost paripine s ukupnom nosivošću konopa od kojih je formirana, paripina je slabija, ali je dosta elastičnija i kako se ne mrsi, daleko jednostavnija za korištenje.
Dužina paripine bila je 200 metara, a promjer i do 65 centimetara, tako da rukovanje takvim konopom ipak nije bilo nimalo lako. Težio bi i preko šest tona, a sidro tri do četiri tone, te je vitlo moralo biti dovoljno jako da izvuče taj teret. Vitlo je okretalo 140 ljudi, 70 na svakoj palubi, a budući da je paripina predebela, na vitlo se nije mogla postavljati direktno. Oko vitla je namatan tanji konop spojenih krajeva koji se vrtio u krug, a na jednakim razmacima imao je vezane gropove za koje bi zapinjale podveze. Nekoliko ljudi vezivalo bi podveze, spajajući ga tako uz sidreni konop, a jedan bi ih odvezivao pred otvorom okna prostora za sidreni konop smještenog u pramcu ispod najniže palube.
Kako bi konopi bili otporniji na vlagu i truljenje, niti od kojih se uplitao provlačile bi se kroz ugrijanu prirodnu smolu, paklinu, na izlazu gnječile među valjcima, tako da zadrže 11-13% impregnacije, a zatim ostavile da se ohlade ili odmah sukale u konop, ovisno o namjeni. Ipak, bez obzira na zaštitu takvi konopi su već nakon prve godine gubili 15%, a svake sljedeće oko 7% na snazi i gipkosti.
Vruće sukani konop je snažniji, ali i krući pa se uglavnom koristio za pripone. Razlog zbog kojeg su pripone na jedrenjacima bile crne boje je to što su nakon postavljanja, radi bolje otpornosti, bile još jednom premazane crnilom, mješavinom rijetke pakline, čađe i kuhane slane vode, koje je stvaralo tanki sloj kao dodatnu zaštitu od vlage.
Iako su konopi od konoplje bili najrašireniji, najpoznatija je bila manila, konop od vlakana iz peteljke i srednjih rebara listova biljke abaka. Neznatno je slabiji od konopljinog, ali je za petinu lakši i manje je osjetljiv na vlagu. Manila se nije impregnirala jer je smola nagriza, ali je u odnosu na konope od drugih prirodnih vlakana dosta otpornija na vlagu i namočena ima veću nosivost.
Za konope koji su trebali dugo boraviti u moru najpogodniji su bili esparta ili spartea. Vlakna su se dobivala iz trave halfa, uzgajane u sjevernoj Africi i Španjolskoj, a njen konop je dosta grub i hrapav, ali vrlo otporan na vlagu.
Dobre karakteristike imao je i formij, dobiven iz vlakana lista biljke Phormiumtenax, popularno zvane novozelandski lan. U usporedni s konopom od konoplje čak je i jači, a skoro upola lakši, te je kao takav bio izuzetno popularan u britanskoj mornarici.
Pamučni konopi i sisal, konop ispleten od vlakana listova jedne vrste agave, su vrlo mekani i savitljivi, ali im je slaba nosivost i nisu izdržljivi, te su na moru rijetko korišteni, uglavnom za vrpce na osobnoj opremi i u dekorativne svrhe. Ni konopi od lana, jute, kokosa i drugih vlakana na brodu nisu bili od nekog značaja.
Činjenicom kako su u posadama prevladavali dešnjaci, pravilo je da se brodski konop uvijek slaže u smjeru kazaljke na satu. Radi njegova lakšeg uvijanja i manjeg mršenja strukovi konopa tada trebaju biti, gledano od sebe, uvijani u desno, što je gotovo generalna praksa kod proizvodnje uvijenih konopa. Prema izgledu spirale pojedinog struka , uvijanje udesno se često spominje kao Z smjer uvijanja, a uvijanje ulijevo S smjer uvijanja.
Kako bi niti ostale u smjeru opterećenja i tako se održala ravnoteža, pravilno rasporedilo opterećenje i spriječilo raspadanje konopa, smjer svakog uvijanja mora biti suprotan od prethodnog. Dakle, vlakna u nitima za izradu konopa trebaju biti uvijana u Z smjeru, niti u strukovima u S, te strukovi u konopu opet u Z smjeru. Paripina je iz tih razloga imala S smjer uvijanja te je ona jedino uže koje se slagalo u smjeru obrnutom od kazaljke na satu.
Paripina od tri konopa imala je devet strukova, a vremenom je zamijenjena gipkijim i za rukovanje praktičnijim debelim konopom kvadratnog presjeka, pletenicom od četiri para strukova, ispletenom tako da dva para imaju Z, a dva S smjer. Slijedom toga su i niti unutar strukova također su uvijene u suprotnom smjeru.
Karakteristike konopa ovise o vlaknu od kojeg je izrađen i načinu uvijanja ili pletenja, odnosno, použavanja. Tvrdo použeni konopi su obliji i elastičniji, meko použeni su gipkiji i jači, a použavanje standardnim korakom optimalizira sve te karakteristike. Generalno, svi konopi osim onih unaprijed predodređenih za specijalnu namjenu použavaju se standardnim korakom.
Uvod u konope
https://gorgonija.com/2019/07/31/uvod-u-konope/
31/07/2019
Drugi izvor, rekao bih nezaobilazan, je
''konop'', u: Pomorski leksikon - 1990. (mrežno izdanje). Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024.,
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990
konop, skupina strukova užeta svijenih oko jezgre ili oko samih sebe; jedan od starih naziva za konop je čelo. K. do 10 mm promjera naziva se uzica (čelce). Vlakna za izradbu brod. k. biljnog su (kudjelja, manila, sisal, pamuk) ili sintetičnog (poliamid, poliester, polipropilen) podrijetla; predenjem vlakana dobiva se pređa (niti), a usukivanjem pređe strukovi koji se použuju u k.; smjer usukivanja odn. použavanje može biti desni ili lijevi, a korak (aksijalni razmak krajnjih točaka punog uvoja niti odn. struka) standardan, dug ili kratak; prema načinu použavanja k. se dijele na usukane (3 ili 4 struka) i pletenice (redovito k. većeg promjera, 8 strukova ukrižno použenih po sistemu 1/1 ili 2/2). U upotrebi posebno na većim brodovima, prevladavaju sintetički k. (veća prekidna sila i bolja dinamička svojstva, veće rastezanje do kidanja, upojnost vode minimalna, polipropilenska vlakna imaju specifičnu gustoću manju od 1). K. použen od 3 ili 4 trostručna k. (jezda) zove se kabelirani k. ili kabel. K. na brodu služe za vez, tegljenje, snast (vrv), koloturje, signalne uzice i sl.; prema namjeni nazivaju se: → gumina, polugumina, grlin (grlac), teglac, poteg (teklac), strujna, spring, sidrenjak, orepina, privezni (vez broda), manevarski, rezervni (za pojačanje priveza broda). Brod. k. moraju odgovarati standardima i biti zajamčeni atestom proizvođača; istrošenost k. izražava se karatima. K. u upotrebi spremaju se motanjem ili slaganjem; kraj k. kojim se rukuje naziva se živi kraj; nasuprot mu je (privezan) mrtvi kraj; nametnuti k. znači živi kraj k. privezati uz bitvu, kljun ili vitlo s pomoću ukriženog, naglavnog ili zapornog voja, pasnjaka i sl.
Prilikom prevođenja Mihaelovog manuskripta, koji je objavljen na engleskom jeziku, pojam
''hemp'' preveo sam kao
''čelo'', osnovnu konoplju, kudjelju,
dok sam pojam
''yarn'' preveo kao
''nit'', a označava još i pređu, predivo, konac, navoj, vlakno, splet.
Pojam
''strand'' preveo sam kao
''struk'', a označava još i pramen, nit.
''Woolding'' je omot užeta, često na jarbolima ili križevima.
Mihael u manuskriptu opisuje gumine i čela, njihovu strukturu i težinu.
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 511., 513.
Evo kako napraviti užad. Sva užad koja se izrađuje u Veneciji, u Tani (zgrada blizu Arsenala), od 3 struka i od 12 niti, trebala bi težiti 1 libru po koraku. A ako se sastoji od 4 struka i 9 niti, korak bi trebao težiti 1 libru.
Osnovno čelo ako ima 16 niti i 3 struka će težiti 1 libru po koraku. A ako je od 4 niti i 9 strukova, težit će 1 libru.
£ 182a
Za sidra od 1 tisuću libri potreban je sidreni konop (sidreni kabel, paripina) od 80 koraka koji bi za svaki struk trebao imati 120 libri. Korak bi trebao biti težak 10 libri, ako je druge klase. A ako je od vrhunske konoplje, imat će 160 niti, a korak bi trebao težiti 10 libri.
A ako želite sidro postaviti po pravilu, potrebno je željezo, odnosno sidro treba težiti jednu četvrtinu više od sidrenog konopca (sidrenog kabela, paripine). Sidreni konopac (sidreni kabel, paripine) će težiti 800 libri na 80 koraka, a sidro bi trebalo težiti jednu četvrtinu više, to jest 1000.
A ako sidreni konopac (sidreni kabel, paripina) teži 10 libri, ''headfast'', ''provjera'', konopac s kojim se privezuje pramac broda za pristanište, mora biti polovica, to jest 5 libri po koraku, a konop sidrene plutače treba biti trećina, to će biti 3 1/3 libri. I to učinite na sličan način.
A ako želite ''ties'' podigače križa po pravilu, mjerite od otvora za jarbol (u palubi) gore do kolotura bloka jarbola, i dat ćete im dvostruko više, i napravit ćete visak križa po težini podigača križa. Ako križ ima opseg od 6 stopa, to će biti dvostruko više od toga, što će biti 12 libri. I ''ties'' podigači križa bi trebali težiti toliko po koraku.
A za vang pendante (užad opute), za svaki pedalj opsega križa, korak bi trebao težiti 1 libru. Vang svakog broda trebao bi biti 2 i pol puta duži od križa.
A za charuzo pritege, trebali bi biti 2 puta duži od stella od omota užeta ''woolding'' prema naprijed.
Poza (Plahta latinskog jedra.) duga je kao križ; pozal (Uzdeni rogalj, donji dio latinskog jedra.) dva puta poza.
Morganal bi trebao biti 2 puta duži od križa.
Sada smo završili s izradom broda i vidjet ćete ga kako ide pod jedrima ovdje.
£ 182b
[naslovi:]
Brod pod jedrima
Brod pod jedrima
Mihael jasno navodi težine sidara. Prisjetimo se, to je za njegovu koku nosivosti od 700 bačvi koju opisuje. Treba 12 sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina), ali 10 sidara.
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 497.
I treba 10 sidara. I trebamo 2 sidra od 1000 libri, koje želimo da budu kao penoni (Upitno tumačenje). A ostalih 8 sidara želimo da budu teški 850 libri, tako da teže 10 posto više od težine njihovih sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina). I trebamo 2 grapnela (malo sidro) za čamce. Jedan bi trebao težiti 100 libri, a drugi 60 libri.
Mihael u svom rukopisu, na stranici 144, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., označena sa oznakom £ 144a, crta namotano uže. Pretpostavljam da je nacrtao užad, čela, namotana i pohranjena negdje na brodu. Jedno je uže namotano na desnu stranu, a dva na lijevu.
Također ilustrira svih 5 sidara. Ilustracije postavlja na svojoj stranici 145, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., označena sa oznakom £ 145a. Prijevod teksta zapisa, koji prati stranice 144 i 145 je slijedeći:
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 439.
Mihael, ne samo što detaljno predočava sidra, već daje naslutiti na koji su se način ona držala na boku broda. Sidro se držalo privezano za razmu broda, obješeno, starim čelima. Jednim čelom bilo je privezano za lopaticu, a drugim za svoj prsten.
Grapnel sidro, put kroz vrijeme
Grapnel sidro ili mačak je tradicionalno sidro na Dalmatinskoj obali. To je jednostavno drška s četiri ili više krakova. Prednost mu je u tome što će, bez obzira kako dosegne dno, jedan ili više krakova biti postavljeni tako da će se uhvatiti za dno. Međutim, na koraljnom sprudu, gdje se lako zakači za strukturu, lako može biti izgubljeno ili ga može biti teže izvaditi. Grapnel je često prilično lagan i može imati dodatnu upotrebu kao alat za vraćanje opreme izgubljene u moru. Njegova težina također ga čini relativno lakim za pomicanje i nošenje, međutim njegov oblik općenito nije kompaktan i može biti nezgodan za spremanje osim ako se, u moderno vrijeme, ne koristi sklopivi model.
Grapnel rijetko ima dovoljno površine lopatica da postigne dobro držanje u pijesku, glini ili blatu.
Danas, kako je navedeno u opisu ovog sidra u Muzeju betinske drvene brodogradnje (Vladimira Nazora 7, 22244 Betina), grapnel, ili mačak sidro kako se zove širom Dalmatinske obale, ima široku primjenu kao oprema manjih brodica, služi za sidrenje, ali i kao alat za prikupljanje drugih alata sa dna.
Citiranje:
Sidro – mačak
www.mbdb.hr/hr/sidro-macak/
17.2.2024.
Ručno kovano sidro tipa mačak koristi se za sidrenje kaića, lađi, gajeta i leuta. Izrađuje se po dimenzijama broda za kojeg je namijenjeno.
Za sidrenje brodova do 5 do 5,50 m dužine koriste se sidra od 10 do 12 kg.
Za sidrenje gajete prosječne dužine 6 do 6,50 m koristi se sidro težine 12 do 14 kg.
Za leute srednje dužine se koristi sidro od 15 do 16 kg.
Svako sidro izrađuje se na način da su dužina palice i raspon brkova proporcionalni i da odgovaraju dužini broda. Sidro je naprava koja ima vrlo važnu funkciju. Osim za sidrenje u luci, mačak se koristi za sidrenje prilikom potezanja migavice ili prilikom potrebe sidrenja na nepoznatom terenu.
Leuti su često imali rezervno sidro na provi, takozvanu sperancu, koja je dimenzijama identična originalnom sidru, a služila je za sigurnost u plovidbi.
Artefakti, starija grapnel sidra, pronađena su na iskopini IJsselcog, na mjestu srednjovjekovnog grada Kampena, u Nizozemskoj. No, ova sidra nisu bila dio opreme pronađene koke IJsselcog koja datira iz 15. st., več su se na njoj našla tako što su ondašnji ribari, u povijesnim periodima koji su nastupili nakon brodoloma, pokušavali sa dna rijeka ukloniti predmet, olupinu, koja im je smetala pri radu sa ribarskim mrežama. Sidra su se zaglavila, a kako se preteška konstrukcija koke nije mogla pomaknuti, ostala su zarobljena zajedno s njom. Uz sidra, pronađeni su još i utezi za mreže. Vrlo je interesantno vidjeti tako stara, očuvana grapnel sidra, te ih usporediti sa modernim, te sa prostoručno nacrtanim grapnel sidrima koje je nacrtao Mihael u svom manuskriptu.
Waldus, Wouter B. ; Verweij, Joep F. ; van der Velde, Henk M. et al. / The IJsselcog project : from excavation to 3D reconstruction. In: International journal of nautical archaeology. 2019 ; Vol. 48, No. 2. pp. 466-494.
Prijevod sa originalnog jezika.
