Navičela, istina ili mit _ dio deveti

Prečac za prvi, drugi, treći, četvrti, peti, šesti, sedmi i osmi dio:
Navičela, istina ili mit _ dio prvi
Navičela, istina ili mit _ dio drugi
Navičela, istina ili mit _ dio treći
Navičela, istina ili mit _ dio četvrti
Navičela, istina ili mit _ dio peti
Navičela, istina ili mit _ dio šesti
Navičela, istina ili mit _ dio sedmi
Navičela, istina ili mit _ dio osmi

Prvi osvrt, 2.1.2024.. Dio deveti.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd


O rekonstrukciji čamaca, barki,
te o širini platnica oplate i odsječenom zrcalu krme

Podataka o čamcima u ovom povijesnom razdoblju nema u izobilju, ali moguće je prikupiti barem osnovne. Tako na primjer, Mihael u svom manuskriptu spominje čamce u nekoliko navrata. Čak ih je i uredno nacrtao. Podaci ne sadrže samo tehničke karakteristike, već neke od uobičajenih načina njihove primjene. Pl. Sagri piše o njihovim jedrima, te o načinima primjene kakvi su bili uobičajeni u Dubrovniku oko 150 godina kasnije. Dakako, jedna venecijanska (ili drugačije rečeno, mletačka) veslarica, skif, je dokumentirana u obliku crteža, dijagrama i čuva se arhiviran u British Library, Cotton gđa. Titus A. XXVI. Nacrtao ga je Giorgio "Trombetta" da Modone (fol. 58v), što ukazuje na standardnu upotrebu ustaljenog slikovnog jezika unutar tekstualnih manuskripta, te početak crtanja brodskih linija u brodogradnji Sredozemlja. Giorgio je zabilježio nekoliko manjih plovila koristeći se ovim standardnim, slikovnim jezikom. No, započnimo redom.

Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 439.

ZA NAPRAVITI GALIJU FLANDRIJSKOG DIZAJNA I SVE NJEZINE DIMENZIJE

£ 144a

[naslovi:]
Namotano uže

£ 144b

Papaficho (Papaficho je bilo malo latinsko jedro.) i glavno jedro, ispod

Našoj flandrijskoj galiji potrebno je 5 sidara, od kojih bi svako trebalo težiti 120 libri (U MSu je 120 libri po koraku). Ukupno 5 su 600 libri.

Potrebna su 2 ''paintersa'' (To su stara čela kojim je sidro obješeno za razmu.) za lopate sidra (Pločice na krakovima sidra.). Potrebna su 2 ''paintersa'' za prstene. Također će trebati 2 messetarie (Messetarie su očito bili užad za čamac na galiji, možda za vuču.) za čamac.

Ova sidra vidjet ćete na poleđini [ovog lista] napravljena kako treba, a isto tako i njihovu težinu i njihove ''painterse''.

£ 145a

[naslovi:]
Sidra

''Paintersi''
…

str. 485.

£ 169a

I naša koka trebala bi imati dvije barke i gondolu.

A prvi, veći, čamac trebao bi biti dugačak 2 stope za svaki korak koliko je koka dugačka po palubi, pa jednu stopu više. To će biti 36 stopa.

Drugi čamac trebao bi biti 2 stope manji od prvog. To će biti 34.

A gondola ove naše koke trebala bi biti duga 24 stope.

[naslovi:]
Barka (nedostaje crtež)

[naslovi:]
Barka (nedostaje crtež)

£ 169b

str. 493.

…

£ 172b

…

I treba jedan brando kolotur za vuču čamca pramcem, veliki jednostruki kolotur s utornim čahurama (intanpagnade, ''with bushings'').

I potrebna su mu 3 snatch kolotura za vuču čamca. Također 4 jednostruka maxinetta kolotura (Koloturnik čija je funkcija nerazjašnjena.). Također 1 jednostruki kolotur za martner (Upitno tumačenje.) Također 3 kolotura za srednje uzde, 2 jednostruka i preostali dvostruki. I počet ćemo sa srednjim jarbolom (Mihael vjerojatno misli na krmeni jarbol kojega naziva srednjim.).

[naslovi:]
Koloturi (Nedostaje crtež.)

Koturi (Nedostaje crtež.)

str. 497.

…

£ 174b

I treba 10 sidara. I trebamo 2 sidra od 1000 librii, koje želimo da budu kao penoni (Upitno tumačenje.). A ostalih 8 sidara želimo da budu teški 850 libri, tako da teže 10 posto više od težine njihovih sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina). I trebamo 2 grapnela (Malo sidro.) za čamce. Jedan bi trebao težiti 100 libri, a drugi 60 libri.

Mihael, na dva mjesta u rukopisu crta čamce, barke kako ih naziva pl. Sagri u svom rukopisu. Tako, na svojoj stranici 153, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., označena sa oznakom £ 153b, crta čamac, tj. barku i ''skiff''. Vrijedi obratiti pozornost na zrcalo krme čamca, barke. Krmena statva, ako je ima, postavljena je s unutarnje strane zrcala krme.

Mihael u svom rukopisu, manuskriptu, crta neke od elemenata brodova koje opisuje. Tako, na svojoj stranici 162, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., označena sa oznakom £ 162b, crta jarbol lake galije, njezinu katarku (lantinu), jarbol, malu katarku (lantinu), kormila (dva bočna i jedno krmeno) i čamac, ''skiff''. Linije skifa podudaraju se s ostalim izvorima.

Mihaelova ilustracija na stranici 143, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., označena sa oznakom £ 143a, prikazuje čamac, tj. barku i ''skiff''. Ponovno, vrijedi obratiti pozornost na zrcalo krme čamca, tj. barke, te na krmu skifa. Krmena statva barke, ako je ima, postavljena je s unutarnje strane zrcala krme. Krma skifa podudara se s ostalim izvorima, a na njenoj vanjskoj strani vidljiva je statva.

Preslik jednog od dijagrama malih plovila s veslima od 35 1/2 venecijanske stope kojega je nacrtao Giorgio "Trombetta" da Modone (fol. 58v), koji ukazuje na standardnu upotrebu ustaljenog slikovnog jezika. Na jednostavan način, Giorgio bilježi nekoliko manjih plovila koristeći se ovim standardnim jezikom. Izvorni nacrt arhiviran je u British Library, Cotton Ms. Titus A. XXVI.

Irena, Radić, Rossi;
Damir, Salopek;
recenzenti / referee,
Mithad, Kozličić;
Vinko, Kovačić;
Kartoznanac Nikole Sagrija, dubrovačkog pomorca, Zadar, 2020.,
str. 356., 357.

… Kako biste napravili jedra za priobalne barke na provansalski način rezat ćete odozgo na jedan pano i jednu do dvije trećine jedra, a zatim ćete oduzimati onu trećinu po pripadajućim točkama toliko da na vrhu ostane samo jedan pano, a odozdo ćete započeti na ravnoj crti, kako se pruža nit tkanja kanvasa. Po pripadajućim točkama nastavit ćete dodavajući tako da Vam na poži na prerezu ostane trećina pana. Manat se veže na sredini lantine i jedro će stajati dobro.


Kako biste napravili jedra za male barke na način uobičajen u našim krajevima, rezat ćete odozgo na jedan pano i jednu četvrtinu do dvije trećine jedra [39v] (Stranica je prazna.) [40r] i zatim ćete nastaviti po pripadajućim točakama oduzimajući toliko da Vam na vrhu ostane samo jedan pano, a odozdo ćete započeti na četvrtini pana i nastavit ćete do tri četvrtine jedra. Zatim ćete dodavati po pripadajućim točkama tako da Vam na poži ostane trećina pana ili radije nešto više, ali pazite, budući da su kanvasi široki, a jedro je malo, bit će mjesta za malo točaka. Prema tome, nastavak krojenja putem ovog oduzimanja ili dodavanja neće Vam ići tako dobro kao što bi išao da je kanvas uži, a jedro veće. Zato, kad jedro bude sašiveno i na njemu odozgo i odozdo budu načinjeni prijeklopi dugački jednu stopu i široki tri tanka ili dva debela palca (Jedna mletačka stopa mogla je biti podijeljena na 16 tankih ili 12 debelih odnosno “dobrih” palaca.), Vi ćete ga raširiti na ravnom, obrezat ćete ga i popraviti škarama i stajat će dobro. Pripazite da, kad Vam kažem pano, taj pano ne znači drugo nego pravu [40v] širinu kanvasa ili drugog platna od kojeg se mora napraviti jedro koje smo opisali. I nije važno je li platno široko ili usko jer se na kraju svodi na isto. Koliko će, naime, ono biti šire toliko će biti manji broj krojki, a potom i točaka, a koliko će platno biti uže toliko će u jedro ući više krojki i točaka. To bi Vam bilo dovoljno znati o ovom krojenju jedara. …

str. 360.

… Za guminetu barke (Tj. pomoćne brodske barke.) traži se debljina od pola usta i duljina kao i usto, što će težiti polovicu usta, to jest deset i pol kantara. …

str. 363., 367.

… Reći ću Vam još kako je prije tri dana navu Bernarda Jelića (Bernard Pavlov Jelić (oko 1526. – oko 1596.) DAD, TN 50, ff. 71v-72r. Antuninski rod iz Dubrovnika, podrijetlom s Lopuda.), koja je dolazila iz Apulije natovarena žitom za našu vladu, 30 milja daleko od Mljeta zatekla na moru jedna druga oluja, malo manja od ove. Dok je plovila po garbinu zahvatio ju je nalet tramuntane koji ju je primorao spustiti jedra i, kad je prošlo što je bilo, more je ostalo uzburkano s više strana, [61v] bez daška vjetra, pa se brodom nije moglo upravljati. I dok je tako plovio, bacan i okretan unaokolo, njegova ga je barka pretekla po pramcu. Iz straha da se ne zabije pod sidro (Sidro se vješalo na bočnoj strani pramca.), krenuli su je spašavati povlačeći konop kojim je bila vezana za krmu broda, primičući je krmi kako bi je odmaknuli od pramca i sidara. Dok su tako povlačili, konop se zapleo oko brodskog kormila s više od polovice povučene duljine, a uto se iznova podigao garbin tako žestok i more je bilo tako uzburkano da se nava počela kretati bez mogućnosti upravljanja jer je kormilo bilo sputano konopom barke. Uslijed tako jakog natezanja [62r] barka je poskočila zajedno s priveznim užetom i, kako je bila premalo otpuštena i naglo i mahnito povlačena, pojurila je, bolje rečeno poletjela, prema krmi broda udarivši u nju tako snažno da se čitav pramac barke razbio.


Sreća je za navu što je imala tako čvrstu krmu i što je onaj konop oko kormila puknuo, jer da je barka zadala druga dva ili tri slična udarca, ne bi se izbavili ni brod ni posada, već bi se svi potopili. Ali da je konop barke bio otpušten na svih 150 koraka,
bilo bi to dovoljno za potpuno sprječavanje ovog gubitka jer barka ne bi mogla, kako god vezana, dosegnuti brod i narušiti njegovo stanje. No, čovjek nikada ne treba žaliti za izgubljenim stvarima jer su one mnogo puta nadoknada za neku veću štetu, kao što je to slučaj s ovom navom koja je, s obzirom na [62v] gubitak barke,


prosudila kako je uz tako silno nevrijeme bolje ne ulaziti ni u dubrovačku luku niti pod otok Lokrum. Stoga se uputila između Koločepa i Orašca, gdje je potom bila na sigurnom uza svu bijesnu oluju koja je iznenada nadošla. Ne poričem kako je upravo gubitak barke velikim dijelom prouzročio gubitak gore spomenute dvije nave, Vidovljeve i Đurovljeve, jer su gospoda, kako bi pomogla onoj (Pallavicinovoj), uzela barke s Vidovljeve i s Marulinove (Marulin Lovrov Allegretti, oko 1559. – oko 1586., DAD, op. cit. 47, ff. 131-132. Prema Vlajkijevoj genealogiji Antunina potopio se s brodom kod Sicilije. VGA, 148.) nave, dok se na nesreću Đurovljeva barka protiv patrunove volje nalazila na Lopudu, pa među svim brodovima u luci nije bilo barke koja bi bila kadra dodati navama (Miha Vidova i Miha Đurova.) pramčano uže. Potom su, kad je nevrijeme započelo, mornari [63r] pokušali priteći u pomoć konopima, to jest guminama, koji su se naposlijetku pokidali i svojom težinom uzrokovali gubitak njihovih barčica. Silno uzburkano more prevrtalo ih je, pa su ljudi imali puno sreće što su se uzmogli spasiti. Da je u luci bila bar jedna barka, mogli bi se, vjeruje se,


privezati mnogi brodovi i izbaviti se iz te okrutne i jadne nesreće. Upravo tome u prilog poželio sam Vam ispričati gubitak Jelićeve barke za koju se može reći kako je spasila onu svoju navu, ali je velikim dijelom prouzročila gubitak ove dvije. (Da je Jelićeva nava umjesto pred Orašac došla u dubrovačku luku i da je njena barka ostala čitava, mogla je priteći u pomoć navama Miha Vidova i Miha Đurova.) Tako je još jednom jedno zlo prouzročilo na drugoj strani [63v] više zala.


No, vidim kako sam previše oduljio s ovom pričom pa ćemo se, ostavljajući po strani više stvari o kojima bih na tu temu mogao nešto reći, vratiti našoj namjeri i govorit ćemo o drugom od četiri glavna znanja. …

str. 369., 370.

(Sagrijev termin arboragi (arboraci) može se prevesti kao „jarbolarina“, a obuhvaća troškove broda koje on u nastavku teksta pojedinačno navodi, ali u koje ne ulazi izdatak za prehranu mornara i naknada za osobni teret (vidi 82r). U užem se smislu taj trošak odnosi na iznos koji je svaki brod dužan platiti u nekoj luci ovisno o broju jarbola, a u širem smislu u njega su uključeni i ostali niže navedeni troškovi.)

… Taj je običaj (Naime, da se trošak za propalu robu dijeli na cjelokupnu posadu.) utvrđen i iz mnogih drugih razloga i uzroka te se neprestano održava i traje, ali kako ne bih previše odužio, propustit ću Vam o tome govoriti. Moraju se otkupiti i ljudi koji su zarobljeni, a u tome smislu iznosim primjer barke, odnosno čamca, koju bi zarobili neprijatelji dok bi po patrunovom naređenju bila poslana u nabavku vode ili drva, ili u obavljanje nekog drugog zadatka za brod. Sav se trošak i izdatak za njih mora ubrojiti u jarbolarinu. Uobičajeno se, ako se slučajno dođe u neko mjesto pronaći posao i ako se na tom putovanju, dok je brod iznajmljen, izgubi barka koju on vuče po krmi, njezina vrijednost također mora unijeti u jarbolarinu. Plaća, odnosno drugi dijelovi i [69r] izdatci koji se odnose na pilote ili kakvu drugu isplatu koja im pripada, također se ubrajaju u jarbolarinu. Sve se to zatim mora zbrojiti i staviti na stranu i to će se, kao što će poslije biti rečeno, oduzeti od sveukupnog prihoda od svih brodarina. …

Navičela koka, oplata, osvrt

O platnicama oplate koje su se koristile u srednjeg vijeka u Dubrovniku, ne zna se puno. No ipak, prisutne su na navičela koki. Mihael ih također označava u svom manuskriptu. U odvojenom, drugom dijelu manuskripta crta ilustracije galije koja se konstruira na stupovima. Naime, kobilica galije postavlja se na drvene stupove, te se tako, na njima, galiju dalje konstruira, postavljajući rebra, te oplatu koja je na ilustraciji ucrtana. Trup galije se tako, na stupovima i dovrši.

Mihael u odvojenom, drugom dijelu manuskripta objašnjava način izgradnje tri galije. Ilustracija na stranici 150 njegovog manuskripta, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., označena sa oznakom £ 150a, prikazuje galiju na stupovima na kojima se konstruira. Potvrđuje o kakvoj se širini platnica oplate trupa radi. Bok predočene galije visok je oko 2,5m, što je jasno navedeno u manuskriptu. Na prikazanoj ilustraciji ucrtane su platnice oplate. Ima ih 5, te bi svaka od njih trebala biti široka oko 0,5m.

Prije toga, na stranici manuskripta 137, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., označena sa oznakom £ 137b, Mihael crta galiju kada je postavljena oplata. Valja obratiti pozornost na raspored klinova kojima su platnice oplate pričvršene za konstrukciju rebara.

Sličnost s oplatom koja je postavljena na navičela koki, na dijelu iznad žuljnice, gdje se radi o drvenim platnicama, je velika. Isto tako i klinovi, te njihov raspored na platnicama.


Navičela koka, ravno odsječena krma sa zrcalom

Zrcalo krme na brodovima, prema arheološkim nalazima, pojavljuje se u prvoj polovici 16. stoljeća, točnije, u prvih 30 godina 16. stoljeća. No, na malim barkama to se dogodilo stotinjak godina ranije. Potvrda takve inovacije u brodogradnji nalazi se upravo u Mihaelovom manuskriptu. Poviše, u tekstu, istaknute su Mihaelove ilustracije na kojima on prikazuje čamce, tj. barke. Manuskript krije dvije ovakve ilustracije. Jedna je na stranici 153, a druga na stranici 143. Oba nacrtana čamca, barke, imaju vrlo jasno ucrtana zrcala krme. Zrcala su, ćini se, ravna, a krmena stava, ako je uopće ima, nalazi se s unutarnje strane zrcala krme, te je nije moguće vidjeti na ilustracijama. Kako Mihael nije zaboravio ucrtati krmenu statvu na ovim ilustracija, dokazuje nacrtani ''skiff'' na jednoj od ilustracija, na stranici manuskripta 134. Na ovoj ilustraciji skifa krmena statva je ucrtana točno na mjestu gdje treba biti. A da je skif predočen u izvornom obliku, baš onakav kakav treba biti, dokazuje jedan od prvih nacrta manjih plovila koji ja također predočen poviše u tekstu. To je dijagrami malog plovila s veslima od 35 1/2 venecijanske stope kojega je nacrtao Giorgio "Trombetta" da Modone (fol. 58v). Izvorni nacrt arhiviran je u British Library, Cotton Ms. Titus A. XXVI. Dakako Mihael navodi drugačije dimanzije dužine malog plovila.

No, vratimo se navičela koki: da li je na navičela koki ravno odsječena krma izvedena tako da je krmena stava postavljena s unutarnje strane, te se ne može vidjeti na maketi, te da li maketa uistinu datira iz prve polovice 15. stoljeća, uistinu, treba još utvrditi.

Slijedeći arheološke nlaze, te činjenice iz drugih izvora, vezano za temu krmenog zrcala, te inovativnih koraka u srednjovjekovnoj brodogradnji uopće, tek odškrinuta tema ravno odsječene krme sa zrcalom navičela koke može se zaključiti artefaktom krmenog zrcala broda sagrađenog u karvel tehnici potopljenog u Stockholmskom arhipelagu 1525., te stručnim osvrtom Dr. Daniela Zwicka na to povijesno razdoblje.

Krmeno zrcalo broda napravljenog u karvel tehnici potopljenog u Stockholmskom arhipelagu 1525. (Izvor: ADAMS, RÖNNBY 2013., sl. 5)
Izvor: Dr. Daniel, Zwick, Bayonese cogs, Genoese carracks, English dromons and Iberian carvels: Tracing technology transfer in medieval Atlantic shipbuilding, objavljeno u: Itsas Memoria. Revista de Estudios Marítimos del País Vasco 8, 2016. Donostia-San Sebastián: Untzi Museoa – Museo Naval, pp. 647-680.

Dr. Daniel, Zwick, Bayonese cogs, Genoese carracks, English dromons and Iberian carvels: Tracing technology transfer in medieval Atlantic shipbuilding, objavljeno u: Itsas Memoria. Revista de Estudios Marítimos del País Vasco 8, 2016. Donostia-San Sebastián: Untzi Museoa – Museo Naval, pp. 647-680., o vrsti i primjeni nove tehnologije koja se pojavila u Sjevernom moru piše: