Ilustracija naÄinjena prema Mihaelovom prostoruÄnom crtežu. Pri opisu konstruiranja opute i jedra, Mihael prostoruÄno ilustrira Äetvrtasto quadra jedro i latinsko trokutasto jedro, jedno do drugoga. Prikazane reÅ¡etke na jedrima, te robandi, su ponovno, neprocjenjivo vrijedni. Jedra, kao i oputa, zbog njihove troÅ¡nosti, vjerojatno nikada neće moći biti rekonstruirani prema nekom arheoloÅ¡kom nalazu.
Prvi osvrt, 2.1.2024. Dio sedmi.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd
Quadra, kvadratno jedro prema opisu Mihaela iz 1434. godine
Prijevod citata.
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 499., 501., 503., 505., 507.
Evo podataka o naÅ¡em Äetvrtastom jedru ove koke. Trebalo bi biti 16 koraka dugo u gornjem rubu i imati boÄne (vanjske) rubove duge pola toliko. To će biti 8 koraka i jedan korak viÅ¡e, Å¡to će biti 9. I toliko je koliko će ovo jedro imati dužinu boÄnih (vanjskih) rubova.
Ovo naÅ¡e jedro, koje ima 16 koraka u gornjem rubu (in the head) i 9 koraka u boÄnom (vanjskom) rubu (in the drop), treba imati 3 koraka
fustiana za svaki korak, to će biti 48 koraka i joÅ¡ jedan za stupac (for the column) Äini 49, od kojih oduzmeÅ¡ 5 krojki (cloths), odnosno, za polovicu stupca (half of the column) za boÄni (vanjski) rub (for the leech). Ostale su 44 krojke (cloths)
fustiana od po 8 koraka. Trebalo bi imati 352 koraka
fustiana, a na svakih sto koraka ide 10 komada
fustiana.
(Fustian je tkanina od pamuka i lana. Ell je mjera za dužinu, ovdje doslovno dužina ruke. ''Kupovanje 5 ella fustiana za dukat…'')
£ 175b
I treba onoliko
denti (
Denti su komadi konopljine krojke za ojaÄanje gornjeg i donjeg ruba jedra.) koliko ima krojki
fustiana, odnosno, gornjih
denti i drugih donjih
denti. Svaki od ovih
denti trebao bi biti dugaÄak 3 1/2 stope, Å¡to bi izaÅ¡lo, gornji rub i donji rub, od 3 stope, (krojka je) udvostruÄena. Bit će 88 (gornjih i donjih)
denti, Å¡to Äini 106 koraka (Svaki
denti je napravljen od krojke koja, udvostruÄena, iznosi 3 stope; 88
denti stoga uzima 528 stopa ili 105 3/5 koraka.). To bi bilo 265
ella (
ell je bila mjera duljine krojke, 2 stope ili 2/5 koraka). Toliko platna ide u ove |
denti. A ovo Äetvrtasto jedro treba tri
perzente (Vodoravna traka pojaÄanja naÄinjena od krojke.) po koraku visine jedra. To će biti 27
perzente. A svaka treba biti dugaÄka onoliko koliko je jedro dugaÄko u gornjem rubu, dakle 16 koraka. I one će biti razmaknute jedna od druge koliko je krojka dugaÄka (tj. Å¡iroka), to će biti 1 1/2 stope. Krojka će biti podijeljena na trećine (po dužini, Äineći) 3
perzente. I svaka od njih trebala bi biti 2 stope duža od jedra kako bi se udvostruÄila preko boÄnog (vanjskog) ruba jedra (na svakom kraju). Dakle, trebalo bi biti 27
perzente, 148 komada krojki, što će biti 370.
(Mihael Äesto zaokružuje brojevne vrijednosti. Da li to Äini sluÄajno, ili pak iz iskustva zna kolika je realna koliÄina potroÅ¡enog materijala?)
I ovo Äetvrtasto jedro treba 28 ''goosefeet'', to jest, 8 za srednje uzde, 6 za burine, po svakoj strani, za konope kojima su priÄvršćeni
quarnali i glavne ubralje. I svaki treba 6 2/3
ella krojke. To je ukupno 187
ella. Ukupno krojke na ovom jedru ide 1,412
ella. I treba jednu libru lagane uzice po komadu i 8 unci teške uzice po komadu
fustiana. Ne zaboravite napraviti gornje i donje Å¡iroke Å¡avove (porube). RaÄunajte na porabnike koji idu u ovo - to jest, na uže za gornji porab (gornji porabnik) i uže za uzdeni porub (donji porabnik) i uže za vanjske porube (vanjski porabnik).
(''goosefeet'' – pojaÄanja na jedru;
... karakteristiÄan izgled reÅ¡etke jedra koji je ponekad bio istican u dekorativne svrhe bojanjem ... (''goosefeet'') priÅ¡ivane su na jedro na mjestima gdje su se priÄvršćivali odreÄ‘eni konopi. Treba ih biti 28 ili 29 .)
(Rubovi jedra su porubljeni, a na taj dvostruki porub prišiven je mekani porabnik. Porabnici su katranjeni konopi od tri struka, dosta mekano uvijeni, da se ne bi previše rastezali.Gornjim porabom jedro je razapeto na križu, donji je porub slobodan i zove se uzdeni porub. Vanjski su porubi desni i lijevi. Desni je okrenut prema desnom boku broda, kad je jedro razapeto.)
I gornjim porabnik jedra mora biti 1/4 duži od duljine katarke. To će biti 20 koraka. Dopustit ćete si 2 koraka po strani za
baroxa (Izraz nerazjaÅ¡njenog znaÄenja.). Korak će težiti 2 1/2 libre.
I treba vam komad užeta od 35 koraka (Otprilike dvostruko viÅ¡e od užeta potrebnog za dva vanjska porabnika za jedno jedro.) za vanjski porabnik (Uže priÄvršćeno na okomite strane jedra.) na vrhu i dnu (Ili, eventualno ''odozgo prema dolje''.). I trebalo bi težiti 3 1/2 libre po koraku jer mora biti 1 libru po koraku teži od katarke (koliko je katarka-križ dugaÄak).
U ime Boga. Ako zaželite poÄeti krojiti srediÅ¡nji stupac | cijelu krojku 19 koraka (možda piÅ¡e 9 koraka o orginalu manuskripta, strana 176., Å¡to bi odgovaralo mjerama) i udvostruÄi stranu ovoga stupca, to jest desnu stranu i položiti na njegovu krojku
binda, koja je duga koliko i stupac. Zatim poÄnite krojiti prvu krojku od 7 koraka i 1 stopu i stavite na njezino dno
denti naÄinjen od krojke, od 5 stopa, da zapoÄnete dno stupca od dna. Zatim stavite
denti od 4 stope na vrh, tako da
denti na dnu budu veći od onih na vrhu kako biste napravili stupac, kako se uÄini dobrim (Ili moguće, ''kako bi izgledalo dobro''.). I možete staviti njegovu
binda(u) na to.
£ 176a
Druga krojka ide pokraj ove, od 7 koraka i 2 1/4 stope, jer bi trebala biti duža od prve, jer se donji rub stupca smanjuje. Zatim odrežite donji
dente na 4 1/4 stope. Zatim napravite gornji
dente 3 1/2 stope i tako nastavite stavljati
binda(e) sve dok ima
denti.
Treća krojka od
fustiana od 7 koraka 3 1/2 stope, a gornji
dente od 3 stope. Zatim stavite njezinu
binda(u).
ÄŒetvrtu krojku
fustiana od 8 koraka. Zatim joj odrežite donji
dente na 2 1/2 stope i isto tako odrežite gornji. Zatim stavite njezinu
binda(u) i dovršit ćete stranu velikog stupca s desne strane.
Peta krojka na desnoj strani od 7 koraka 3 stope. I tako stavite njezin
denti, na dnu i na vrhu, od 3 1/2 stope. I onda stavite njezinu
binda(u).
Odrežite šestu krojku
fustiana s desne strane od 8 koraka. I stavite donji i gornji
denti, od 2 1/2 stope svaki. I onda stavite njezinu
binda(u).
Sedma krojka
fustiana treba biti dugaÄka 7 koraka i 3 stope. Stavite njezin donji i gornji
denti, od 3 1/2 stope i dva će biti 7 stopa. I možete staviti njezinu
binda(u).
Osma krojka
fustiana duga je 8 koraka. Stavite gornji i donji
denti, od 2 1/2 stope. Zatim stavite njezinu
binda(u).
I tako skrojite
fustian krojku 7 koraka 3 stope koja ide u stupac. Zatim joj stavite gornji i donji
denti, svaki od 3 1/2 stope, kao na drugoj strani stupca, to jest jedanaestog. Zatim stavite
binda(u). I tako nastavite s krojenjem svojih krojki i
bindi i krojkinih
denti koje trebate krojiti sve do ruba jedra na desnoj strani. Bit će 11 krojki raÄunajući onu koja se stavi uz stupac. I nastavite krojiti ove krojke i
denti, jednu veću i drugu manju, kao Å¡to smo uÄinili u Äetvrtom velikom stupcu dok ne izrežemo 11 krojki.
I ne zaboravite objesiti svoje jedro (na njegove porabnike) za dno kao i za vrh. A kad završiš krojenje ove 22 krojke i
binde i 44
denti, to jest, jedan
dente na dnu i jedan na vrhu, tada odrežite svoju boÄnu krojku na desnoj strana jedra, Å¡iroku kao cijelo platno krojke (i) udvostruÄenu, a to bi trebalo biti 9 koraka.
I želim da znate da smo zavrÅ¡ili s krojenjem polovice naÅ¡eg kvadratnog jedra, to jest desne polovice i na isti naÄin nastavljamo s krojenjem druge polovice, lijeve strane, a to su krojke, stupci,
denti i
binde i krojke za rub jedra. A kad bude gotovo i ova krojka sašivena, daj iskrojiti 27
perzente, razdijelivši svoju krojku po dužini i napravi sebi 3
perzente. Svaka
perzente bit će trećina (Å¡irine krojke). Svaka bi trebala biti (dugaÄka) 16 koraka i 2 stope. Ove 2 stope treba udvostruÄiti preko vanjskih rubova jedra i staviti 3
perzente po koraku (visine jedra).
£ 177a
A ako želite staviti ''goosefeet'' (pojaÄanja na jedru) velikog Äetvrtastog jedra, poÄnite obuzdavati veliki (srediÅ¡nji) stupac i ono (vjerojatno ''goosefeet'') bi trebalo biti 4 stope, dakle 8 stopa po strani i 2 ''goosefeet''-a, to jest ono koje je uz stupac s jedne i s druge strane, a oni se križaju preko stupca (srediÅ¡njeg ili srednjeg stupca). I svako od njih trebalo bi biti 8 stopa, dovoljno dugo da dosegne u treću
perzenta(u) (od dna).
A ako želite znati gdje ćete staviti svoje ''goosefeet'' za burine, izbrojite svoje
perzente i podijelite na dijelove po pet i ostavite 3 dijela na dnu i 2 dijela na vrhu. PoÄnite postavljati svoje ''goosefeet'' za burine i krenite prema gore. I treba biti 8 ''goosefeet'', odnosno 4 po strani i neka budu toliko dugaÄki da doÄ‘u do treće
binda(e) (od ruba jedra). A ako želite da vaš burin bude trostruk, napravite 5 ''goosefeet'' po strani. Ne zaboravite staviti 6 ''goosefeet'' na svaku stranu za
quarnal užad, a svako od njih treba biti dovoljno dugaÄko da dopre do druge
perzenta(e), budući da mora biti kraće od onih za srednje (središnje) uzde. I razmaknite ove
quarnal ''goosefeet''(e) od | kraja srednje uzde, kako će vam se svidjeti po vašem sudu.
£ 177b
Ovo je metoda za postavljanje opute na vaÅ¡e Äetvrtasto jedro, kao i kod svih sliÄnih brodova. Prvo, vaÅ¡ donji porabnik (koji se zove uzdeni porabnik) treba oprati i promijeÅ¡ati (Nije razjaÅ¡njeno tumaÄenje ove rijeÄi.) i staviti da se osuÅ¡i i rastegnuti koliko želite, tako da nećete morati ovo ponovno Äiniti, jer se svako dugo uže produljuje (tj., rasteže.) 1/2 stope po koraku.
Neka gornji porabnik vašeg jedra bude 2 stope manji od duljine križa (katarke). To će biti 15 koraka i 3 stope, jer će rastegnuti ove 2 stope. Neka donji porab(nik) (uzdeni porabnik) jedra bude 15 koraka 2 stope, jer će se rastegnuti 3 stope od oštrog ugla uzdi.
I neka vaÅ¡ vanjski porabnik bude 8 1/2 stope, jer vaÅ¡ vanjski porub uvijek vuÄe i istegnut će se 1/2 koraka. Ne zaboravite staviti graniÄnike i robande (užad provuÄena kroz rupe na gornjem rubu jedra koja služi za privezivanje jedra za katarku.) i kratku užad i napraviti užad za vanjske porube i uzde.
Ako želimo skrojiti 4 bonete (dodatne trake od krojki zavezane za donji rub jedra.) u 4 komada, bit će 2 po strani. Prvo skrojite prvi komad bonete (za ili s) desno(e), stupac cijele Å¡irine krojke, dvostruk (debeo), 2 koraka 3 stope dugaÄak i
zatim stavite njegovu
binda sa strane. Zatim stavite prvu krojku
fustiana i stavite je na stupac dugaÄak 8 stopa. Zatim stavite njezine
denti, to jest, jedan na vrhu i jedan na dnu, od 2 1/2 stope svaki, i njezinu
binda(u) pored nje.
I na ovaj naÄin na koji ste skrojili prvu i drugu krojku, tako nastavljate krojiti sve do krojke 11, sa svojim
dentima, povećavajući i smanjujući, stavljajući na njihove krojke
binde | na svakoj krojci. I kad budete skrojili 11 krojki, skrojite vaÅ¡u rubnu krojku (krojku vanjskog ruba) Å¡iroku kao cijela krojka, udvostruÄenu. Trebala bi biti dugaÄaka 2 koraka i 3 stope, imat će 2 koraka. Pola ovog komada bonete je skrojeno, to jest, od srediÅ¡njeg stupca do vanjskog ruba.
(Primijetite da ova gornja boneta, lijeva, ima 11 krojki i 1 rubnu krojku, Å¡to Äini 12 krojki. To je ''od srediÅ¡njeg stupca'' od vanjskog ruba.)
£ 178a
Sada se posvetimo drugoj polovici naše bonete, to jest desnoj (Drugi manuskript, MS manuskript navodi
dentro (''unutar'') umjesto
destro (''desno'').) polovici ovog stupca. Od sredine prema kraju skrojite 12 krojki po mjeri ostalih 11 koje smo skrojili za drugu stranu ove bonete. I kad ste skrojili 12 krojki
fustiana, izrežite njezin stupac od platna jednostruke debljine, potpune Å¡irine jedne krojke, 2 koraka 3 stope dugaÄak. Zatim udvostruÄeno platno stavite uz svoju krojku, tako udvostruÄite i napravite pola stupca, odnosno polovicu velikog stupca Äetvrtastog jedra. Sada smo dovrÅ¡ili bonetu desne strane.
(Primijetite da, kada se skroji svih 12 krojki gornje desne bonete, treba skrojiti još jednu krojku, koja se naziva ''njezin stupac''.)
I na isti naÄin skrojite sliÄne dijelove bonete, odnosno lijeve strane. Imat ćemo prve dvije gornje krojke (tkanine, bonete).
I ako želimo skrojiti druge 2 bonete ispod ovih, koje želimo napraviti tako da svaka ima 2 stope manju boÄnu visinu od gornjih, tako da će ih biti lakÅ¡e postaviti (privezati) na njihovo mjesto (na jedru):
Prvo, izrežite njezin srediÅ¡nji stupac, potpune Å¡irine krojke platna, (i) udvostruÄite; trebao bi biti dugaÄak 11 stopa i stavite njegovu
binde(u). A onda skrojite drugi. Najprije krojke
fustiana uz stupac dugi 6 stopa (dužine), zatim skrojite njegov
denti, gornji i donji, 2 1/2 stope.
I druga krojka od
fustiana 7 1/2 stope. Napravite njezin
denti dug 1 3/4 stope, gornji i donji, a zatim stavite njezinu
binda(u).
I na sliÄan naÄin nastavite krojiti svoje krojke,
denti i
binde sve dok (ne skrojite) 11
fustian krojki s
dentima i
bindima. Skrojite njezinu krojku vanjskog ruba Å¡irine cijele udvostrÄene krojke. Trebala bi biti 11 stopa. Skrojiti ćete polovicu ove druge bonete.
Sada poÄnite krojiti drugu polovicu ovog dijela bonete na desnoj (MS manuskript navodi da je dentro prihvatljivije nego destro.) strani. Najprije izrežite njezinu
binda(u) pokraj stupca, a zatim izrežite prvu krojku koja ide uz stupac, trebala bi biti duga 6 stopa i postavite
denti, gornji i donji, od 2 1/2 stope svaki i zatim postavite njezinu
binda(u).
£ 178b
Zatim skrojite drugu krojku
fustiana odmah do ove. Trebala bi biti 7 1/2 stope. Zatim stavite njezin
denti, donji kao i gornji, od 1 3/4 stope, a zatim stavite svoju
binda(u). I tako nastavite s krojenjem svih krojki i
denti, povećavajući i smanjujući tako da smo napravili 12 krojki za drugu stranu naše bonete. I kad ste iskrojili 12 krojki od
fustiana,
denti i
binde, iskrojite njezin unutarnji stupac, jednostruke debljine, Å¡irine Äitave krojke, od 11 stopa (u duljinu). Zatim ga udvostruÄite po dužini i položite uz krojke. DovrÅ¡ili smo donji dio bonete na desnoj strani. I na sliÄan naÄin nastavite s krojenjem drugog dijela bonete na lijevoj strani, na naÄin na koji smo iskrojili one na desnoj strani. Imajte na umu da su 3
perzente po koraku. I ne zaboravite staviti na svaki dio bonete 6 ''goosefeet''(a) | za tri kratka užeta i neka budu dovoljno dugaÄka da dosegnu do drugog
perzenta.
£ 179a
I ako želimo objesiti ove 4 bonete, prvo za dvije prve bonete, to jest gornje, donji porab(nik) (uzdeni porub) bi trebao biti 8 koraka 1 stopu. Vanjski porabnik treba biti dugaÄak 2 koraka i 2 stope, tako da je 1 stopu duži za kutove vanjskog porab(nik)a. Razlog zaÅ¡to 2 bonete imaju jednu krojku viÅ¡e (po Å¡irini) od Äetvrtastog jedra je taj Å¡to moraju ići s dvije bonete postavljena ispod njih. Objesite ih kao Å¡to ste objesili gornju(e). A vanjski porabnici trebali bi biti 10 1/5 stopa. Produžiti će se za pola stope.
(Primijetite da Äetvrtasto jedro ima 24 stupca, tj. krojke. 11 lijevo, Å¡to uz vanjsku, rubnu krojku, Äini 12 krojki. Isto tako i na desnoj strani, 11, Å¡to uz vanjsku, rubnu krojku, Äini 12 krojki. Ukupno 24… Ali gornje dvije bonete, kao i donje dvije bonete imaju po 11 krojki, uz vanjsku, rubnu krojku, Å¡to Äini 12 krojki s lijeve strane, te isto tako i na desnoj strani, te imaju joÅ¡ po jednu krojku ''unutarnji stupac'' koja je posebno opisana. ZnaÄi, bonete, 2 donje zajedno i 2 gornje zajedno, imaju po 12+1+12=25 stupaca, tj. krojki.)
I ako želimo skrojiti 2
quartaruni(a) (Jedro dodano na donjem rubu bonete, eventualno ''drabler''.) za ove bonete, poÄnimo krojiti prvo stupac u sredini vaÅ¡eg
quartaruni(a) s desne strane i skrojimo ga punom Å¡irinom krojke. I ovo treba udvostruÄiti, 7 stopa. Stavimo njegovu
binda(u) na desnu stranu, a zatim krojimo krojke od
fustiana pored ovog stupca. One bi trebale biti duge 4 1/2 stope i stavimo njegov donji
denti, od 2 1/2 stope, i nemojmo stavljati nikakav
denti na vrh, i stavimo njegovu
binde(u).
I nastavite krojiti na isti naÄin sve do krojke 11, odnosno kao Å¡to smo skrojili ove dvije, tako povećavajući i smanjujući ove krojke i donje
denti. I kad završite s krojenjem 11 krojki, skrojite rubnu krojku od 7 stopa, širine cijele krojke. Sada ćete skrojiti polovicu
quartarun stupa unutar boÄne krojke s desne strane.
£ 179a
Sada pređite na krojenje druge polovice ovog
quartarun(a), odnosno stupca s desne strane, do kraja bonete, a za to će vam trebati
quartaruni.
I skrojiti ćete 12 krojki s donjim
dentima i nastaviti povećavati i smanjivati na isti naÄin kao Å¡to smo skrojili drugu polovicu (stranu) bonete.
I kada zavrÅ¡ite s krojenjem ovih 12 krojki, skrojite srediÅ¡nji stupac Å¡irine cijele krojke, jednostruke debljine i dužine 7 stopa, a zatim ga udvostruÄite po dužini. Bit će iste veliÄine kao Äetvrtasto jedro. I zavrÅ¡it ćete ovaj dio
quartarun(a) desne strane. Ne zaboravite staviti
perzente i ''goosefeet''(e), a svoja 4 komada razmaknite 7 stopa.
I na taj naÄin skrojite drugi komad
quartaruna desne strane, i bit će dobro. Zatim objesite svoj
quartaruni, isto s jedne strane kao i s druge, 8 koraka i 1 stopu u gornjem rubu kao i u
donjem rubu. A vanjski porabnici trebali bi biti 6 1/2 stopa. I ne zaboravite napraviti užad na gornjem rubu u na donjem rubu, to jest, za rubove (porabnike). Ne zaboravite staviti graniÄnike ispod i iznad i sa strane kada vjeÅ¡ate jedra, velika kao i mala.
Ovaj dio teksta ostavljen je u nepravilnoj formi hrvatskog jezika iskljuÄivo zbog lakÅ¡eg prepoznavanja originalnih naziva elemenata. U transkripciji, njihova imena, ili barem imena nekih od njih, nisu prevedena, a to naprosto zato Å¡to se radi o nazivima elemenata koji se odavno ne upotrebljavaju. Originalna imena su nazivi u jeziku kojim je Mihael pisao, tj. u venecijanskom, mletaÄkom jeziku, jednoj verziji latinskog jezika. Slijedi popis i objaÅ¡njenje znaÄenja originalnih naziva koje Mihael upotrebljava dok opisuje izradu opute i jedra koke:
Mihael je, kako se da zakljuÄiti, bio porijeklom sa Rodosa, GrÄkog otoka koji se nalazi na Azijskoj strani Mediterana, danas uz Tursku obalu. Svoju je karijeru zapoÄeo kao veslaÄ na MletaÄkoj galiji, kako je poznato, pristupivÅ¡i floti 1401., kao vrlo mlad. Napredovanje u MletaÄkoj službi otkriva kako su zapovjednici MletaÄke flote vjerojatno primijetili njegovu sposobnost snalaženja i inteligenciju, te ga oslobodili teÅ¡kih vesala i dali mu slobodu napredovanja. Napredovao je vrlo brzo, te je u dobi od oko Äetrdeset godina, 1435. zapovijedao s nekoliko MletaÄkih brodova. Od 1435. do 1443. Mihael je bio na vrhuncu svoje karijere. Dvaput je služio kao armiraio, zapovjednik nekoliko brodova. Nije služio na nižem položaju od homo de conseio, osim u jednoj posebnoj prilici. Služba homo de conseio, ili "Äovjeka vijeća", postojala je samo na trgovaÄkim galijama. Nažalost, funkcije tog položaja nisu dobro razjaÅ¡njene. Neki izvori ukazuju na to da je homo de conseio bio odgovoran za plovidbu. No Äini se da su plovidbom upravljali comito i paron, uz pomoć nochieri, a Äini se da homo de conseio nije bio njihov izravni nadreÄ‘eni. S druge strane, predstavnici investitora Äesto su plovili na brodu, okupljajući se kao vijeće kako bi raspravljali o problemima koji su se pojavili tijekom putovanja. Mihael je možda djelovao kao pomoćnik ovog vijeća, dajući trgovcima korist od svog steÄenog iskustva. Za oÄekivati je da je u poÄetku, kao mladić postavljen uz veslo galije, najvjerojatnije zbog teÅ¡kih životnih okolnosti, bio nepismen.
Pretpostavka o njegovoj nepismenosti u ranijoj životnoj dobi možda ipak može opravdati Äinjenicu da je manuskript u viÅ¡e njegovih dijelova vrlo teÅ¡ko proÄitati i napraviti pouzdanu transkripciju, te se može pouzdati samo u nagaÄ‘anje. Ali i Äinjenica da se ipak radi o vrlo staroj verziji latinskog jezika, možda Äak i nekom specifiÄnom dijalektu, ide ovome u prilog.
Mihaelova prvenstveno ÄasniÄka dužnost zapovjednika brodova nije mu dozvoljavala pisanje manuskripta u kontinuitetu, te je za pretpostaviti da je pisao u trenucima odmora i osamljenosti u jednoj od svojih kabina. Podaci u manuskriptu, prvenstveno brojevne vrijednosti, Äesto variraju kada ih Mihael navodi na viÅ¡e mjesta. Ako je pisao jedino u trenucima odmora, kada je imao vremena, tada je za oÄekivati i to da je možda Äak i zaboravljao brojevne vrijednosti koje je ranije u tekstu već naveo, ili jednostavno nije smatrao da su toliko važni. Ovo se da opravdati mogućnošću da je izmeÄ‘u ispunjavanja stranica manuskripta prolazilo i viÅ¡e dana, možda Äak i tjedana. Tako na primjer, kada se radi o opisu izrade Äetvrtastog jedra, vrijednosti koje navodi, kao da Äesto nemaju smisla kada bi ih se uzimalo zdravo za gotovo. No, kada se radi o opisu kompletnog jedra ili bonete, tada je stvar potpuno drugaÄija. Opis je cjelovit i iznimno precizan.
Tako se i o samoj namjeni manuskripta, odnosno o razlogu njegovog stvaranja, može jedino nagaÄ‘ati. VoÄ‘enje dnevnika u službi zapovjednika je vjerojatno bila i sama dužnost. No, Mihaelovo porijeklo koje, kako i sam navodi, nje bio plemenito, odaje kako je u Äitavoj ÄasniÄkoj karijeri vodio unutarnji tihi rat, ali vjerojatno i otvoreno izražene sukobe s Äasnicima koji su u tadaÅ¡nje vrijeme, u MletaÄkoj službi, mahom, ako ne i redovito, bili potomci uglednih MletaÄkih plemenitaÅ¡kih obitelji. Jedan takav trenutak, gotovo bi se moglo reći potiÅ¡tenosti, Mihael oznaÄava crtanjem obiteljskog grba, za koji u Å¡ali kaže da je njegov, no odmah to i demantira. Å ala je u svijesti ljudi Äesto ispuÅ¡ni ventil koji istiÄe problem koji osoba nosi, te je Å¡ala u crtanju nepostojećeg obiteljskog grba i poÅ¡alica ''na svoj raÄun'' najvjerojatnije preslik tereta kojega Mihael kontinuirano nosi kroz svoju službu. No oÄito, njegova inteligencija i sposobnost obavljanja dužnosti te moć organiziranja ljudi bila je itekako prepoznata, otvarajući mu mogućnost napredovanja meÄ‘u vrlo drugaÄijim ljudima koji ne dozvoljavaju napredovanje niti jedan drugome. Ovo je oÄiti znak da podatke iz manuskripta treba shvatiti vrlo ozbiljno. Možda i u obliku zapovjedniÄke dužnosti, manuskript je pisan temeljito i precizno, odajući nevjerojatne podatke iz vremena Mihaelovog postojanja. ÄŒovjek je to, ovjekovjeÄen upravo grbom kojega je u Å¡ali nacrtao. Upotrijebio je jedino dvije boje: zlatnu i srebrenu, a u heraldici ovakve boje nose jedino grbovi najviÅ¡ih crkvenih redova, a to su boje gospodina Isusa Krista. Pozivajući se kao dijete Božje, Mihael to vrlo Äesto istiÄe u manuskriptu: ''U ime gospodina Boga.''. Dakle, u trenucima osamljenosti, kada je zajedno sa svojim Gospodinom, manuskript ispunjava upravo onako kako zna: iskreno i precizno.
Kako izgleda, Mihael ne navodi naÄin izrade latinskog jedra na svojoj dvojarbolnoj koki. No, navodi da krmeni jarbol treba biti polovicu dužine prednjeg, glavnog jarbola. Ali kod opisivanja broda ''nave latina'', koji ima dva jarbola sa po jednim latinskim jedrom, Mihael navodi naÄin izrade krmene lantine. Isto tako i pl. Sagri iznosi pravilo za konstruiranje krmene lantine, ali otprilike 150 godina kasnije. Ono rezultira modelom krmene lantine koja u potpunosti odgovara karaci, koki, s dva jarbola, prikazanoj na klupi iz ca. 1415. u King’s Lynnu, u Engleskoj. Ali ovdje treba imati na umu da pl. Sagri opisuje trojarbolni brod i da njegova krmena lantina ima dužinu identiÄnu dužini cijelog krmenog jarbola, Å¡to bi isto odgovaralo dužini krmenog jarbola koji bi svoje uporiÅ¡te imao na toldi, palubi naviÄala koke. No, Mihael navodi da taj krmeni jarbol treba biti polovicu dužine prednjeg jarbola. Takav jarbol bi dopirao do unutarnje strukture krmene statve naviÄela koke. U konaÄnici, koja od ova dva pravila primijeniti, uslijed nedostatka izvornih podataka, nije moguće sa sigurnošću reći. Ostaje jedino slijediti omjere katarki i jarbola koji su vidljivi na vanjskom pogledu na karaku, koku, iz King’s Lynna, u Engleskoj.
Å to se rekonstrukcije krmenog latinskog jedra tiÄe, preostaje pravilo pl. Sagrija koji iznosi Äak tri naÄina izrade ovog jedra. Iznosi izradu latinskog krmenog jedra u osnovnoj formi, dok na posljetku iznosi izradu latinskog krmenog jedra koje ne samo da je funkcionalno, već je i tipizirano prema brodu na kojemu treba biti razapeto, a to na naÄin da izgleda izuzetno lijepo.
Pl. Sagri izradu ovog latinskog jedra temelji na dužini palube krmenog kaÅ¡tela, Å¡to opet predstavlja razmjer kada je naviÄela koka u pitanju. Kao temelj za izradu ovog jedra, pl. Sagri navodi pola dužine krmenog kasara. Slijedi, neÅ¡to niže u tekstu, njegovo pravilo za izradu krmrnog latinskog jedra u cijelosti...
Subjektivan pristup rekonstrukciji jedra kojeg opisuje Mihael, lijevo. Uz desni i gornji rub postavljeni su pravokutnici u mjeri koraka, veći pravokutnici, te su uz desni rub uz pravokutnike po mjeri koraka postavljeni i kvadrati u mjeri stopa. Desno je rekonstrukcija jedra naviÄela koke. Uz jedro, na njegovom lijevom rubu, su postavljeni pravokutnici u mjeri koraka, te kvadrati u mjeri stopa. Rekonstrukcija je naÄinjena prema subjektivnom razmatranju Mihaelovog manuskripta.
Kako izgleda, Mihael opisuje izradu kvadratnog jedra tako Å¡to prvo opisuje izradu desne polovice njegove desne polovice postavljajući ''stupac'' kao poÄetnu krojku. Potom postavlja Äetiri krojke prema desnom kraju, zavrÅ¡ava ga boÄnom krojkom, te nastavlja postavljati krojke prema lijevoj strani, do sredine jedra. Potom postavlja zrcaljenje te, desne, polovice jedra na lijevoj strani. Naravno, razumijevanje je subjektivno.
Kvadratno jedro naviÄela koke rekonstruirano je tako Å¡to je kvadratno jedro koje opisuje Mihael, umanjeno u proporciji, a potom su njegovi sastavni dijelovi, koji su u ovoj fazi rekonstrukcije bili umanjeni, povećani na realnu dimenziju krojki. Visine tih sastavnih dijelova postavljeni su u pravilan odnos element-stopa.
Jedra, sastavljena od krojki fustiana, na sebi imaju dente, binde i perzente. PojaÄanja ''goosefeet'' nisu joÅ¡ postavljena jer njihov broj i položaj ovisi o naÄinu postavljanja opute.
Na isti naÄin rekonstruirane su i Äetiri bonete, gornja desna, gornja lijeva, donja desna i donja lijeva, te dva quatraruna, desni i lijevi.
Važno je primijetiti kako Mihael savjetuje uraÄunati rastezanje jedra prema dolje, jer kako navodi, jedro će se rastegnuti prema dolje za oko pola koraka. Imajući ovo u vidu, predviÄ‘eno je i rastezanja jedra naviÄela koke prema dolje. Naravno, ovo se može provjeriti jedino u praksi, a za pretpostaviti je da ovakvo rastezanje jedra prema dolje u velike ovisi i o kakvoći fustiana od kojega je ono napravljeno.
Subjektivan pristup rekonstrukciji kvadratnog jedra kojeg opisuje Mihael. Na jedro, sastavljeno od krojki fustiana, postavljeni su denti, binde i perzente. PojaÄanja ''goosefeet'' nisu joÅ¡ postavljena jer njihov broj i položaj ovisi o naÄinu postavljanja opute. Na donji rub kvadratnog jedra postavljene su Äetiri bonete, gornja desna, gornja lijeva, donja desna i donja lijeva, te dva quatraruna, desni i lijevi.
Subjektivan pristup rekonstrukciji kvadratnog jedra naviÄela koke prema rekonstrukciji kvadratnog jedra koje opisuje Mihael. Na jedru, sastavljenom od krojki fustiana, postavljeni su denti, binde i perzente. PojaÄanja ''goosefeet'' nisu joÅ¡ postavljena jer njihov broj i položaj ovisi o naÄinu postavljanja opute. Na isti naÄin rekonstruirane su i Äetiri bonete, gornja desna, gornja lijeva, donja desna i donja lijeva, te dva quatraruna, desni i lijevi. PredoÄeno je moguće rastezanje jedra prema dolje za oko pola koraka. Ovo je, dakako, pretpostavljeno prema subjektivnoj procjeni.
Prvi osvrt, 2.1.2024. Završetak sedmog dijela.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd