09.03.2024. | News
NaviÄela, istina ili mit _ dio deveti
PreÄac za prvi, drugi, treći, Äetvrti, peti, Å¡esti, sedmi i osmi dio:
NaviÄela, istina ili mit _ dio prvi
NaviÄela, istina ili mit _ dio drugi
NaviÄela, istina ili mit _ dio treći
NaviÄela, istina ili mit _ dio Äetvrti
NaviÄela, istina ili mit _ dio peti
NaviÄela, istina ili mit _ dio Å¡esti
NaviÄela, istina ili mit _ dio sedmi
NaviÄela, istina ili mit _ dio osmi
Prvi osvrt, 2.1.2024. Dio deveti.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd
O rekonstrukciji Äamaca, barki,
te o Å¡irini platnica oplate i odsjeÄenom zrcalu krme
Podataka o Äamcima u ovom povijesnom razdoblju nema u izobilju, ali moguće je prikupiti barem osnovne. Tako na primjer, Mihael u svom manuskriptu spominje Äamce u nekoliko navrata. ÄŒak ih je i uredno nacrtao. Podaci ne sadrže samo tehniÄke karakteristike, već neke od uobiÄajenih naÄina njihove primjene. Pl. Sagri piÅ¡e o njihovim jedrima, te o naÄinima primjene kakvi su bili uobiÄajeni u Dubrovniku oko 150 godina kasnije. Dakako, jedna venecijanska (ili drugaÄije reÄeno, mletaÄka) veslarica, skif, je dokumentirana u obliku crteža, dijagrama i Äuva se arhiviran u British Library, Cotton gÄ‘a. Titus A. XXVI. Nacrtao ga je Giorgio "Trombetta" da Modone (fol. 58v), Å¡to ukazuje na standardnu upotrebu ustaljenog slikovnog jezika unutar tekstualnih manuskripta, te poÄetak crtanja brodskih linija u brodogradnji Sredozemlja. Giorgio je zabilježio nekoliko manjih plovila koristeći se ovim standardnim, slikovnim jezikom. No, zapoÄnimo redom.
Michael of Rhodes (Author);
Pamela, O. Long (Editor);
David, McGee (Editor);
Alan, M. Stahl (Editor),
Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 1, 2 and 3, Massachusetts Institute of Technology, 2009.,
Volume 2,
str. 439.
ZA NAPRAVITI GALIJU FLANDRIJSKOG DIZAJNA I SVE NJEZINE DIMENZIJE
£ 144a
[naslovi:]
Namotano uže
£ 144b
Papaficho (Papaficho je bilo malo latinsko jedro.) i glavno jedro, ispod
Našoj flandrijskoj galiji potrebno je 5 sidara, od kojih bi svako trebalo težiti 120 libri (U MSu je 120 libri po koraku). Ukupno 5 su 600 libri.
Potrebna su 2 ''paintersa'' (To su stara Äela kojim je sidro objeÅ¡eno za razmu.) za lopate sidra (PloÄice na krakovima sidra.). Potrebna su 2 ''paintersa'' za prstene. TakoÄ‘er će trebati 2 messetarie (Messetarie su oÄito bili užad za Äamac na galiji, možda za vuÄu.) za Äamac.
Ova sidra vidjet ćete na poleđini [ovog lista] napravljena kako treba, a isto tako i njihovu težinu i njihove ''painterse''.
£ 145a
[naslovi:]
Sidra
''Paintersi''
…
str. 485.
£ 169a
I naša koka trebala bi imati dvije barke i gondolu.
A prvi, veći, Äamac trebao bi biti dugaÄak 2 stope za svaki korak koliko je koka dugaÄka po palubi, pa jednu stopu viÅ¡e. To će biti 36 stopa.
Drugi Äamac trebao bi biti 2 stope manji od prvog. To će biti 34.
A gondola ove naše koke trebala bi biti duga 24 stope.
[naslovi:]
Barka (nedostaje crtež)
[naslovi:]
Barka (nedostaje crtež)
£ 169b
str. 493.
…
£ 172b
…
I treba jedan brando kolotur za vuÄu Äamca pramcem, veliki jednostruki kolotur s utornim Äahurama (intanpagnade, ''with bushings'').
I potrebna su mu 3 snatch kolotura za vuÄu Äamca. TakoÄ‘er 4 jednostruka maxinetta kolotura (Koloturnik Äija je funkcija nerazjaÅ¡njena.). TakoÄ‘er 1 jednostruki kolotur za martner (Upitno tumaÄenje.) TakoÄ‘er 3 kolotura za srednje uzde, 2 jednostruka i preostali dvostruki. I poÄet ćemo sa srednjim jarbolom (Mihael vjerojatno misli na krmeni jarbol kojega naziva srednjim.).
[naslovi:]
Koloturi (Nedostaje crtež.)
Koturi (Nedostaje crtež.)
str. 497.
…
£ 174b
I treba 10 sidara. I trebamo 2 sidra od 1000 librii, koje želimo da budu kao penoni (Upitno tumaÄenje.). A ostalih 8 sidara želimo da budu teÅ¡ki 850 libri, tako da teže 10 posto viÅ¡e od težine njihovih sidrenih konopaca (sidrenih kabela, paripina). I trebamo 2 grapnela (Malo sidro.) za Äamce. Jedan bi trebao težiti 100 libri, a drugi 60 libri.
Mihael, na dva mjesta u rukopisu crta Äamce, barke kako ih naziva pl. Sagri u svom rukopisu. Tako, na svojoj stranici 153, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., oznaÄena sa oznakom £ 153b, crta Äamac, tj. barku i ''skiff''. Vrijedi obratiti pozornost na zrcalo krme Äamca, barke. Krmena statva, ako je ima, postavljena je s unutarnje strane zrcala krme.
Mihael u svom rukopisu, manuskriptu, crta neke od elemenata brodova koje opisuje. Tako, na svojoj stranici 162, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., oznaÄena sa oznakom £ 162b, crta jarbol lake galije, njezinu katarku (lantinu), jarbol, malu katarku (lantinu), kormila (dva boÄna i jedno krmeno) i Äamac, ''skiff''. Linije skifa podudaraju se s ostalim izvorima.
Mihaelova ilustracija na stranici 143, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., oznaÄena sa oznakom £ 143a, prikazuje Äamac, tj. barku i ''skiff''. Ponovno, vrijedi obratiti pozornost na zrcalo krme Äamca, tj. barke, te na krmu skifa. Krmena statva barke, ako je ima, postavljena je s unutarnje strane zrcala krme. Krma skifa podudara se s ostalim izvorima, a na njenoj vanjskoj strani vidljiva je statva.
Preslik jednog od dijagrama malih plovila s veslima od 35 1/2 venecijanske stope kojega je nacrtao Giorgio "Trombetta" da Modone (fol. 58v), koji ukazuje na standardnu upotrebu ustaljenog slikovnog jezika. Na jednostavan naÄin, Giorgio bilježi nekoliko manjih plovila koristeći se ovim standardnim jezikom. Izvorni nacrt arhiviran je u British Library, Cotton Ms. Titus A. XXVI.
Irena, Radić, Rossi;
Damir, Salopek;
recenzenti / referee,
Mithad, KozliÄić;
Vinko, KovaÄić;
Kartoznanac Nikole Sagrija, dubrovaÄkog pomorca, Zadar, 2020.,
str. 356., 357.
[34r] Kako se kroje rezana jedra, to jest latinska,
i o mjeri jarbola galija
XI. poglavlje
Jedra za priobalne barke na provansalski
naÄin.
… Kako biste napravili jedra za priobalne barke na provansalski naÄin rezat ćete odozgo na jedan pano i jednu do dvije trećine jedra, a zatim ćete oduzimati onu trećinu po pripadajućim toÄkama toliko da na vrhu ostane samo jedan pano, a odozdo ćete zapoÄeti na ravnoj crti, kako se pruža nit tkanja kanvasa. Po pripadajućim toÄkama nastavit ćete dodavajući tako da Vam na poži na prerezu ostane trećina pana. Manat se veže na sredini lantine i jedro će stajati dobro.
Jedra za male barke na dubrovaÄki naÄin.
Kako biste napravili jedra za male barke na naÄin uobiÄajen u naÅ¡im krajevima,
rezat ćete odozgo na jedan pano i jednu Äetvrtinu do dvije trećine jedra [39v] (Stranica je prazna.) [40r] i zatim ćete nastaviti po pripadajućim toÄakama oduzimajući toliko da Vam na vrhu ostane samo jedan pano, a odozdo ćete zapoÄeti na Äetvrtini pana i nastavit ćete do tri Äetvrtine jedra. Zatim ćete dodavati po pripadajućim toÄkama tako da Vam na poži ostane trećina pana ili radije neÅ¡to viÅ¡e, ali pazite, budući da su kanvasi Å¡iroki, a jedro je malo, bit će mjesta za malo toÄaka. Prema tome, nastavak krojenja putem ovog oduzimanja ili dodavanja neće Vam ići tako dobro kao Å¡to bi iÅ¡ao da je kanvas uži, a jedro veće. Zato, kad jedro bude saÅ¡iveno i na njemu odozgo i odozdo budu naÄinjeni prijeklopi dugaÄki jednu stopu i Å¡iroki tri tanka ili dva debela palca (Jedna mletaÄka stopa mogla je biti podijeljena na 16 tankih ili 12 debelih odnosno “dobrih†palaca.), Vi ćete ga raÅ¡iriti na ravnom, obrezat ćete ga i popraviti Å¡karama i stajat će dobro. Pripazite da, kad Vam kažem pano, taj pano ne znaÄi drugo nego pravu [40v] Å¡irinu kanvasa ili drugog platna od kojeg se mora napraviti jedro koje smo opisali. I nije važno je li platno Å¡iroko ili usko jer se na kraju svodi na isto. Koliko će, naime, ono biti Å¡ire toliko će biti manji broj krojki, a potom i toÄaka, a koliko će platno biti uže toliko će u jedro ući viÅ¡e krojki i toÄaka. To bi Vam bilo dovoljno znati o ovom krojenju jedara. …
str. 360.
Kako se prema debljini usta određuje
debljina svih ostali konopa
XIII. poglavlje
… Za guminetu barke (Tj. pomoćne brodske barke.) traži se debljina od pola usta i duljina kao i usto, što će težiti polovicu usta, to jest deset i pol kantara. …
Konopi od pola debljine usta.
10 kantara : 50
str. 363., 367.
O jednom žalosnom i Äudesnom brodolomu
koji se dogodio u dubrovaÄkoj luci
XIV. poglavlje
… Reći ću Vam joÅ¡ kako je prije tri dana navu Bernarda Jelića (Bernard Pavlov Jelić (oko 1526. – oko 1596.) DAD, TN 50, ff. 71v-72r. Antuninski rod iz Dubrovnika, podrijetlom s Lopuda.), koja je dolazila iz Apulije natovarena žitom za naÅ¡u vladu, 30 milja daleko od Mljeta zatekla na moru jedna druga oluja, malo manja od ove. Dok je plovila po garbinu zahvatio ju je nalet tramuntane koji ju je primorao spustiti jedra i, kad je proÅ¡lo Å¡to je bilo, more je ostalo uzburkano s viÅ¡e strana, [61v] bez daÅ¡ka vjetra, pa se brodom nije moglo upravljati. I dok je tako plovio, bacan i okretan unaokolo, njegova ga je barka pretekla po pramcu. Iz straha da se ne zabije pod sidro (Sidro se vjeÅ¡alo na boÄnoj strani pramca.), krenuli su je spaÅ¡avati povlaÄeći konop kojim je bila vezana za krmu broda, primiÄući je krmi kako bi je odmaknuli od pramca i sidara. Dok su tako povlaÄili, konop se zapleo oko brodskog kormila s viÅ¡e od polovice povuÄene duljine, a uto se iznova podigao garbin tako žestok i more je bilo tako uzburkano da se nava poÄela kretati bez mogućnosti upravljanja jer je kormilo bilo sputano konopom barke. Uslijed tako jakog natezanja [62r] barka je poskoÄila zajedno s priveznim užetom i, kako je bila premalo otpuÅ¡tena i naglo i mahnito povlaÄena, pojurila je, bolje reÄeno poletjela, prema krmi broda udarivÅ¡i u nju tako snažno da se Äitav pramac barke razbio.
Barka koju je brod vukao udarila je u njega
i razbila se.
Sreća je za navu Å¡to je imala tako Ävrstu krmu i Å¡to je onaj konop oko kormila puknuo, jer da je barka zadala druga dva ili tri sliÄna udarca, ne bi se izbavili ni brod ni posada, već bi se svi potopili. Ali da je konop barke bio otpuÅ¡ten na svih 150 koraka,
Kad brod plovi, dobro je otpustiti barku na
dugom konopu.
bilo bi to dovoljno za potpuno sprjeÄavanje ovog gubitka jer barka ne bi mogla, kako god vezana, dosegnuti brod i naruÅ¡iti njegovo stanje. No, Äovjek nikada ne treba žaliti za izgubljenim stvarima jer su one mnogo puta nadoknada za neku veću Å¡tetu, kao Å¡to je to sluÄaj s ovom navom koja je, s obzirom na [62v] gubitak barke,
Jedan gubitak mnogo je puta nadoknada za
drugi veći.
prosudila kako je uz tako silno nevrijeme bolje ne ulaziti ni u dubrovaÄku luku niti pod otok Lokrum. Stoga se uputila izmeÄ‘u KoloÄepa i OraÅ¡ca, gdje je potom bila na sigurnom uza svu bijesnu oluju koja je iznenada nadoÅ¡la. Ne poriÄem kako je upravo gubitak barke velikim dijelom prouzroÄio gubitak gore spomenute dvije nave, Vidovljeve i Äurovljeve, jer su gospoda, kako bi pomogla onoj (Pallavicinovoj), uzela barke s Vidovljeve i s Marulinove (Marulin Lovrov Allegretti, oko 1559. – oko 1586., DAD, op. cit. 47, ff. 131-132. Prema Vlajkijevoj genealogiji Antunina potopio se s brodom kod Sicilije. VGA, 148.) nave, dok se na nesreću Äurovljeva barka protiv patrunove volje nalazila na Lopudu, pa meÄ‘u svim brodovima u luci nije bilo barke koja bi bila kadra dodati navama (Miha Vidova i Miha Äurova.) pramÄano uže. Potom su, kad je nevrijeme zapoÄelo, mornari [63r] pokuÅ¡ali priteći u pomoć konopima, to jest guminama, koji su se naposlijetku pokidali i svojom težinom uzrokovali gubitak njihovih barÄica. Silno uzburkano more prevrtalo ih je, pa su ljudi imali puno sreće Å¡to su se uzmogli spasiti. Da je u luci bila bar jedna barka, mogli bi se, vjeruje se,
Jedna barka koji put osim svoga može
spasiti više drugih brodova.
privezati mnogi brodovi i izbaviti se iz te okrutne i jadne nesreće. Upravo tome u prilog poželio sam Vam ispriÄati gubitak Jelićeve barke za koju se može reći kako je spasila onu svoju navu, ali je velikim dijelom prouzroÄila gubitak ove dvije. (Da je Jelićeva nava umjesto pred OraÅ¡ac doÅ¡la u dubrovaÄku luku i da je njena barka ostala Äitava, mogla je priteći u pomoć navama Miha Vidova i Miha Äurova.) Tako je joÅ¡ jednom jedno zlo prouzroÄilo na drugoj strani [63v] viÅ¡e zala.
Jedno zlo prouzroÄilo je viÅ¡e zala.
No, vidim kako sam previÅ¡e oduljio s ovom priÄom pa ćemo se, ostavljajući po strani viÅ¡e stvari o kojima bih na tu temu mogao neÅ¡to reći, vratiti naÅ¡oj namjeri i govorit ćemo o drugom od Äetiri glavna znanja. …
str. 369., 370.
[66r] Kako se provodi obraÄun za posadu prema udjelu
po naÅ¡em dubrovaÄkom obiÄaju i navadi,
a prvo o jarbolarini
XVI. poglavlje
(Sagrijev termin arboragi (
arboraci) može se prevesti kao „jarbolarina“, a obuhvaća troÅ¡kove broda koje on u nastavku teksta pojedinaÄno navodi, ali u koje ne ulazi izdatak za prehranu mornara i naknada za osobni teret (vidi 82r). U užem se smislu taj troÅ¡ak odnosi na iznos koji je svaki brod dužan platiti u nekoj luci ovisno o broju jarbola, a u Å¡irem smislu u njega su ukljuÄeni i ostali niže navedeni troÅ¡kovi.)
… Taj je obiÄaj (Naime, da se troÅ¡ak za propalu robu dijeli na cjelokupnu posadu.) utvrÄ‘en i iz mnogih drugih razloga i uzroka te se neprestano održava i traje, ali kako ne bih previÅ¡e odužio, propustit ću Vam o tome govoriti. Moraju se otkupiti i ljudi koji su zarobljeni, a u tome smislu iznosim primjer barke, odnosno Äamca, koju bi zarobili neprijatelji dok bi po patrunovom nareÄ‘enju bila poslana u nabavku vode ili drva, ili u obavljanje nekog drugog zadatka za brod. Sav se troÅ¡ak i izdatak za njih mora ubrojiti u jarbolarinu. UobiÄajeno se, ako se sluÄajno doÄ‘e u neko mjesto pronaći posao i ako se na tom putovanju, dok je brod iznajmljen, izgubi barka koju on vuÄe po krmi, njezina vrijednost takoÄ‘er mora unijeti u jarbolarinu. Plaća, odnosno drugi dijelovi i [69r] izdatci koji se odnose na pilote ili kakvu drugu isplatu koja im pripada, takoÄ‘er se ubrajaju u jarbolarinu. Sve se to zatim mora zbrojiti i staviti na stranu i to će se, kao Å¡to će poslije biti reÄeno, oduzeti od sveukupnog prihoda od svih brodarina. …
NaviÄela koka, oplata, osvrt
O platnicama oplate koje su se koristile u srednjeg vijeka u Dubrovniku, ne zna se puno. No ipak, prisutne su na naviÄela koki. Mihael ih takoÄ‘er oznaÄava u svom manuskriptu. U odvojenom, drugom dijelu manuskripta crta ilustracije galije koja se konstruira na stupovima. Naime, kobilica galije postavlja se na drvene stupove, te se tako, na njima, galiju dalje konstruira, postavljajući rebra, te oplatu koja je na ilustraciji ucrtana. Trup galije se tako, na stupovima i dovrÅ¡i.
Mihael u odvojenom, drugom dijelu manuskripta objaÅ¡njava naÄin izgradnje tri galije. Ilustracija na stranici 150 njegovog manuskripta, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., oznaÄena sa oznakom £ 150a, prikazuje galiju na stupovima na kojima se konstruira. PotvrÄ‘uje o kakvoj se Å¡irini platnica oplate trupa radi. Bok predoÄene galije visok je oko 2,5m, Å¡to je jasno navedeno u manuskriptu. Na prikazanoj ilustraciji ucrtane su platnice oplate. Ima ih 5, te bi svaka od njih trebala biti Å¡iroka oko 0,5m.
Prije toga, na stranici manuskripta 137, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., oznaÄena sa oznakom £ 137b, Mihael crta galiju kada je postavljena oplata. Valja obratiti pozornost na raspored klinova kojima su platnice oplate priÄvrÅ¡ene za konstrukciju rebara.
SliÄnost s oplatom koja je postavljena na naviÄela koki, na dijelu iznad žuljnice, gdje se radi o drvenim platnicama, je velika. Isto tako i klinovi, te njihov raspored na platnicama.
NaviÄela koka, ravno odsjeÄena krma sa zrcalom
Zrcalo krme na brodovima, prema arheoloÅ¡kim nalazima, pojavljuje se u prvoj polovici 16. stoljeća, toÄnije, u prvih 30 godina 16. stoljeća. No, na malim barkama to se dogodilo stotinjak godina ranije. Potvrda takve inovacije u brodogradnji nalazi se upravo u Mihaelovom manuskriptu. PoviÅ¡e, u tekstu, istaknute su Mihaelove ilustracije na kojima on prikazuje Äamce, tj. barke. Manuskript krije dvije ovakve ilustracije. Jedna je na stranici 153, a druga na stranici 143. Oba nacrtana Äamca, barke, imaju vrlo jasno ucrtana zrcala krme. Zrcala su, ćini se, ravna, a krmena stava, ako je uopće ima, nalazi se s unutarnje strane zrcala krme, te je nije moguće vidjeti na ilustracijama. Kako Mihael nije zaboravio ucrtati krmenu statvu na ovim ilustracija, dokazuje nacrtani ''skiff'' na jednoj od ilustracija, na stranici manuskripta 134. Na ovoj ilustraciji skifa krmena statva je ucrtana toÄno na mjestu gdje treba biti. A da je skif predoÄen u izvornom obliku, baÅ¡ onakav kakav treba biti, dokazuje jedan od prvih nacrta manjih plovila koji ja takoÄ‘er predoÄen poviÅ¡e u tekstu. To je dijagrami malog plovila s veslima od 35 1/2 venecijanske stope kojega je nacrtao Giorgio "Trombetta" da Modone (fol. 58v). Izvorni nacrt arhiviran je u British Library, Cotton Ms. Titus A. XXVI. Dakako Mihael navodi drugaÄije dimanzije dužine malog plovila.
No, vratimo se naviÄela koki: da li je na naviÄela koki ravno odsjeÄena krma izvedena tako da je krmena stava postavljena s unutarnje strane, te se ne može vidjeti na maketi, te da li maketa uistinu datira iz prve polovice 15. stoljeća, uistinu, treba joÅ¡ utvrditi.
Slijedeći arheoloÅ¡ke nlaze, te Äinjenice iz drugih izvora, vezano za temu krmenog zrcala, te inovativnih koraka u srednjovjekovnoj brodogradnji uopće, tek odÅ¡krinuta tema ravno odsjeÄene krme sa zrcalom naviÄela koke može se zakljuÄiti artefaktom krmenog zrcala broda sagraÄ‘enog u karvel tehnici potopljenog u Stockholmskom arhipelagu 1525., te struÄnim osvrtom Dr. Daniela Zwicka na to povijesno razdoblje.
Krmeno zrcalo broda napravljenog u karvel tehnici potopljenog u Stockholmskom arhipelagu 1525. (Izvor: ADAMS, RÖNNBY 2013., sl. 5)
Izvor: Dr. Daniel, Zwick, Bayonese cogs, Genoese carracks, English dromons and Iberian carvels: Tracing technology transfer in medieval Atlantic shipbuilding, objavljeno u: Itsas Memoria. Revista de Estudios MarÃtimos del PaÃs Vasco 8, 2016. Donostia-San Sebastián: Untzi Museoa – Museo Naval, pp. 647-680.
Dr. Daniel, Zwick, Bayonese cogs, Genoese carracks, English dromons and Iberian carvels: Tracing technology transfer in medieval Atlantic shipbuilding, objavljeno u: Itsas Memoria. Revista de Estudios MarÃtimos del PaÃs Vasco 8, 2016. Donostia-San Sebastián: Untzi Museoa – Museo Naval, pp. 647-680., o vrsti i primjeni nove tehnologije koja se pojavila u Sjevernom moru piÅ¡e:
… Dok su prethodnih desetljeća mali brodovi dospjeli u vlasniÅ¡tvo Engleza zarobljavanjem ili kupnjom plovila uglavnom s Pirinejskog poluotoka, nova tehnologija sada je implementirana u engleskim brodogradiliÅ¡tima. Godine 1463.-1466. napravljena je karavela s tri jarbola za Sir Johna Howarda u Dunwichu.[ccxiii] Godine 1487., odnosno 1488., Regent od 1000 tona i Sovereign porinuti za kraljevsku flotu kralja Henryja VII. Prva je bila inspirirana francuskom karakom Columbe i kralj je izriÄito zahtijevao da se njegovi brodovi rade poput nje, tj. u "novoj konstrukciji", koja je nedvojbeno ukljuÄivala karvel tehnologiju, budući da su carvel nayles navedeni u raÄunima.[ccxiv] Iako nema spomena o stranim brodograditeljima kada su naÄinjeni Regent i Sovereign , svjedoÄi da su tijekom vladavine Henrika VIII (1509.-1547.) mnogi venecijanski brodograditelji bili zaposleni u kraljevskim brodogradiliÅ¡tima.[ccxv] Olupina Woolwicha identificirana je kao gore spomenuta Sovereign , Äija rebra imaju skoÅ¡ene ureze kao da je nekada bila klinker konstrukcija. To je protumaÄeno kao ponovno oblaganje broda, naÄinjenog u klinker tehnici, u karavel tehnici,[ccxvi] ali Äini se da je Sovereign zapravo bio naÄinjen kao karvel konstrukcija od samog poÄetka, budući da se skoÅ¡eni urezi mogu objasniti narudžbom kraljeva službenika da uniÅ¡ti Grâce Dieu [ccxvii] kako bi «napravili Njegov Brod zvan Souveraigne» .[ccxviii] Dakle, urezi potjeÄu iz konstrukcije klinkera Grâce Dieua , koji su oÄito bili urezani prije nego Å¡to su ponovno koriÅ¡teni kod Suvereign . Re-uporaba rebara od iskrivljenog drveta bila je vrlo uobiÄajena praksa u to vrijeme. MeÄ‘utim, nisu samo urezana rebra ta koja na primjeran naÄin ilustriraju postupni prijelaz od klinkera do karvela. Brtvljenje karvelskih konstrukcija ostalo je problem i za sjevernjaÄke brodograditelje, Å¡to je dovelo do improviziranog usvajanja: Platnice su bile prikovane s vanjske strane trupa Sovereigna kako bi materijal za brtvljenje ostao u svom položaju.[ccxix] Nekoliko desetljeća kasnije, ova improvizirana tehnika može se primijetiti i kod Å¡vedskih karvela: Å avovi Stora Kravelna — naÄinjenog oko 1532. — oÄito su bili prekriveni trakama od olova nakon brtvljenja, [ccxx] tu su karvel-kalafati izriÄito spomenuti, [ccxxi] kao i Elefanten — drugi veliki Å¡vedski ratni brod naÄinjen oko 1554. — koji je imao grede izmeÄ‘u rebara.[ccxxii] Upotreba greda ili brtvenih letvi nije bila novost u sjevernoj Europi, jer su se već stoljećima koristili u konstrukcijama dna, priÄvršćene stezaljkama ili sintelima, koji su mogli biti sinonim za gore spomenute 'olovne trake'. ÄŒinjenica da takva improvizirana pomagala nisu koristili iskusni brodograditelji karvela otkriva da su sjeverni Europljani joÅ¡ uvijek nailazili na probleme u prihvaćanju akumuliranog znanja i iskustva karvel-tehnologije.
Može se pretpostaviti da se uvoÄ‘enje karvel tehnologije u sjevernoeuropskim brodogradiliÅ¡tima dogodilo u relativno kratkom razdoblju, ali da se prijelaz na ovu novu tehnologiju — kao Å¡to se moglo oÄekivati — nije dogodio sveobuhvatno i da su manje poteÅ¡koće prevladane i dopunjene lokalnim tehnikama...
Mihael u odvojenom, drugom dijelu manuskripta objaÅ¡njava naÄin izgradnje tri galije. Ilustracija na stranici 156 njegovog manuskripta, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., oznaÄena sa oznakom £ 156a, prikazuje galiju Romania. Crveno zaokruženo je kormilo. Vidljiv je položaj dviju jedinih Å¡arki na kojima ono rotira, a to je vrlo nisko, pri dnu kormila.
Mihael u svom manuskriptu prostoruÄno crta tri galije, te kormila kakva su na njih bila postavljena. Primjetno je kako na sve tri galije kormila imaju samo po dvije Å¡arke, postavljene vrlo nisko. Izdvojene Mihaelove ilustracije kormila prikazao sam u ranijim dijelovima ovog rada.
Interesantno ja da su Navis Latina i Navis Quadra u to vrijeme koristile kormila sa po Äetiri Å¡arke. ZaÅ¡to je to važno, pokazati ću sada, kada prokomentiram kormilo na naÅ¡oj maketi naviÄele.
Uvećani isjeÄak sa prethodne slike, Mihaelove ilustrarcije galije Romania sa stranice 156 njegovog manuskripta, koja je u knjizi Book of Michael of Rhodes : A Fifteenth-Century Maritime Manuscript, volume 2, Massachusetts Institute of Technology, 2009., oznaÄena sa oznakom £ 156a.
Zrcalo krme i kormilo, osobno, smatram iznimno važnim i interesantnim na ovoj maketi. Uistinu, odudara od svih konstrukcija koje su mi poznate. Zrcalo krme blago je nagnuto prema nazad, dok odmah ispred njega stoji krmena statva koja je, boÄno, prekrivena olovnim limovima. Kormilo, kako zakljuÄujem, oslonjeno je na dvije donje Å¡arke i na njima rotira. Mehanizam Å¡arki kormila nije precizno izveden na maketi naviÄeli, te nisam u mogućnosti tvrditi niÅ¡ta viÅ¡e od ovoga, a i ovo bi moglo biti upitno. Gornja dva vidljiva vodoravna dijela na kormilu, kako pretpostavljam, su zacijelo metalne obujmice kojima su stegnute grede od kojih je kormilo konstruirano. Na kormilu su vrlo precizno utisnuti obrisi greda od kojih je naÄinjeno. Na njegovom vrhu je okrugli, veliki zavrÅ¡etak. U njenu je vidljiv otvor za argolu koje nema. Na zrcalu krme oÄito nedostaje otvor za argolu, a lijevo i desno je po jedan okrugli otvor od kojih svaki ima svoju rozetu. Pretpostavljam da se radi o otvorima za topove, jer njihov položaj odgovara položajima topova kakvi bi bili postavljeni na zamiÅ¡ljenu toldu.
Ovo bi bila jedina dva topa na ovome brodu. Upravo tako tumaÄi pl. Sagri. Citat je priložen ranije u tekstu. On govori kako brodovi, nave, do 100 kola nosivosti trebaju imati 2 topa ako plove prema istoku, 1 top ako plove po zaljevu, odnosno Jadranskom moru, te 4 topa ako plove dalje na zapad. InaÄe, on navodi i kako ovoliki brod treba imati do 15 ljudi posade.
Budući da smatram kako je trup ovog broda obložen olovnih limovima, mislim da je nemoguće izvedba oplate u klinker tehnici. Tada, kada bi se platnice preklapale jedna preko druge, Äineći tako nazubljenu povrÅ¡inu, ne bi moglo biti moguće obložiti trup olovnim limovima. Dakako, trup na ovoj maketi naÄinjen pe potpuno glatkim.
InaÄe, samo kao podsjetnik naveo bih kako su brodovi u poÄetku pravljeni u klinker tehnici. Å koljka trupa bila bi oblikovana u svojevrsnom kalupu, platnice bi se preklapale jedne preko drugih, toÄnije, gornja preko donje. Rebra su se ugraÄ‘ivala u zavrÅ¡enu Å¡koljku broda. Kasnije se prvo postavljalo glavno, srednje, rebro, te tako kreirala Å¡koljka, takoÄ‘er u klinker tehnici. Tek na koncu usavrÅ¡ilo se izraÄ‘ivanje cijelog kostura broda, te se preko već naÄinjenih i montiranih rebara postavljala oplate u karvel tehnici koja je vrlo brzo u potpunosti istisnula klinker tehniku. ÄŒak i po tome ovaj je brod bio moderan.
Postavljajući kormilo na zrcalo krme, u 3D modelu koji je funkcionalan, te mu se kormilo rotira lijevo i desno na Å¡arkama, odmah se pokazalo da to nikako nije moguće u obliku kakav je napravljen na maketi, na naviÄeli. Zarotirao sam kormilo za otprilike 45° u jednu stranu i pokazalo se koliko njegovu prednju stranu treba modificirati da bi rotiranje na Å¡arkama bilo u potpunosti izvedivo. Na gornjoj ilustraciji, lijevo, je preslik originalnog kormila kakvo je na maketi naviÄeli. U sredini, na istoj ilustraciji je obris kormila koje se može slobodno rotirati na Å¡arkama, a desno je preklopljen jedan i drugi oblik kormila.
Kako je konstrukcija krme izgledala može nam reći samo puka maÅ¡ta. Pretpostavljam kako je krmena statva bila postavljena gotovo vertikalno na krajnjem dijelu vodoravne grede, kobilice, te da je zrcalo, vjerojatno pomoću dodatnih vodoravnih greda bilo postavljeno na nju, s njene stražnje strane. Gornja ilustracija ocrtava moje oÄekivanje. Na istoj ilustraciji postavio sam originalno kormilo sa makete naviÄele, te kormilo kakvo bi bilo funkcionalno. Radi se uistinu o minimalnoj razlici koja je možda nastala uslijed nemogućnosti drugaÄije postavke zbog lijevanja same makete naviÄele. Evidentan je i oslonac za kormilo na dnu, oslonac na kojemu kormilo sjedi.
Radi li se ovdje možda o konstrukciji krme kakva nije kasnije zaživjela, imajući nedostatke naspram konstrukcije krme kakva je nastupila otprilike stotinu godina kasnije? Radi li se o jedinstvenoj krmi kakvu su konstruirali DubrovÄani u srednjem vijeku? Da ili ne? Briljantno!
Prvi osvrt, 2.1.2024. Završetak devetog dijela.
Zoran Pavlović, MarisStella Ltd
PreÄac za prvi, drugi, treći, Äetvrti, peti, Å¡esti, sedmi i osmi dio:
NaviÄela, istina ili mit _ dio prvi
NaviÄela, istina ili mit _ dio drugi
NaviÄela, istina ili mit _ dio treći
NaviÄela, istina ili mit _ dio Äetvrti
NaviÄela, istina ili mit _ dio peti
NaviÄela, istina ili mit _ dio Å¡esti
NaviÄela, istina ili mit _ dio sedmi
NaviÄela, istina ili mit _ dio osmi
