English Hrvatski Italian
We deliver worldwide !
tel: +385 (0)21/544-412 | E-mail

MARIS STELLA Kitovi jedrenjaka

 
BARK 'STEFANO' 112,1cm 1:63
Povratak u galeriju

BARK 'STEFANO' 112,1cm 1:63

Cijena s porezom
Za kupce u EU
Novi projekt
Retro projekt
5427.02 Kn
4014.15 Kn
728.50 €
538.90 €
845.00 US$
625.12 US$
Cijena bez poreza
Za kupce izvan EU
Novi projekt
Retro projekt
4492.00 Kn
3345.14 Kn
607.00 €
449.00 €
704.00 US$
521.00 US$
Za plaćanje pouzećem ili uplatom na bankovni račun odobravamo popust od 5%
PayPal usluga je +5%

Fotogalerija

 

Bark (barque ili Barc), je tip broda s tri ili više jarbola s prednjim jarbolom opremljenim četvrtastim jedrima, a krmenim jarbolom opremljenim sošnim i vršnim jedrom.
Riječ bark proizlazi iz latinskog barca, što proizlazi iz španjolskog ili talijanskog, ili pak iz keltske riječi "barc" ili grčke "baris", a označava vrstu egipatskog broda.
Snast trojarbolnog barka: Pri kraju 18. stoljeća, pojam bark (ponekad pisan barque) počeo se odnositi na bilo koji jedrenjak s posadom s određenom vrstom jedara koji se sastoji od tri (ili više) jarbola, koji na prednjim jarbolima razvijaju četvrtasta jedra, a na krmenom jarbolu sošno i vršno jedro.
Bark je teretni brod sredine 19. stoljeća, najbliži navi, ali ga upravlja malobrojnija posada. Prednost ovakve snasti bila je da je bilo potrebno manje posade nego što je bilo potrebno kod nave ili brika, kao što je imala manje četvrtastih jedara, što je činilo jeftinijom. S druge strane, tako opremljen brod zadržao se za obuku pomoraca, sa manje posade i većim brojem putnika, a s time i većim brojem obučavanih pomoraca.
Još jedna prednost je bila ta što je bark brži od škune ili barkantina, te lakše ide uz vjetar od nave i lakši je od nje za rukovanje. Dok je nava najbrža, a četiri ili pet jarbolne škune dobro idu uz vjetar, bark je često bio najbolji izbor jer je bio najbolja kombinacija to dvoje.
Većina prekooceanskih jedrenjaka su četverojarbolni barkovi, njihova se snast smatrala najučinkovitijom zbog jednostavnosti rukovanja, malobrojne posade, brzinom i lakom plovidbom uz vjetar. Obično je glavni jarbol bio najviši. Četverojarbolni bark mogao se upravljati s iznenađujuće malobrojnom posadom (najmanje deset mornara), dok je uobičajena posada oko trideset. Gotovo polovica njih mogli su biti vježbenici.

Povijest barka Stefano : Prošlost riječkog barka Stefano usko je povezana s ogrankom obitelji Bačić iz Dubrovnika.
Kad je Nikola Bačić, trgovac žitom i brodovlasnik, iz Dubrovnika došao u Rijeku 1865. godine, započela je povijest riječkog ogranka te obitelji.
Nikola Bačić je imao u svom vlasništvu više jedrenjaka duge plovidbe od kojih su prevladavali barkovi, i to Caterina V., Giuseppina Francesca, Giovanna Maria, Due cognati, Nouva fama, Eugenio, Due cognate, Vincenza, Risorto, Antal i Stefano.
Njegov sin Stefano Bačić, mladi kapetan duge plovidbe, upravljao je jedrenjacima Vincenza i Stefano. Bark Stefano je po njemu i dobio ime.
Na žalost, Stefano Bačić je mlad umro, u 24. godini. Pokopan je u Rijeci.
Bark Stefano sagrađen je 1873. godine u Rijeci u brodogradilištu brače Brazzoduro.
Tijekom 1875. godine bark Stefano uputio se na plovidbu prema Australiji. Bilo mu je to treće putovanje, tijekom kojega se dogodio brodolom kod rta Cloates na obali Australije 27. listopada 1875. Brod je putovao iz Cardiffa prema Hong Kongu. Od preko 20 članova posade na kraju su preživjela samo dvojica, kadet Miho Bačić i mornar Ivan Jurić. Miho Bačić je bio nećak brodovlasnika Nikole Bačića.
Nakon povratka u domovinu tijekom 1876. godine preživjeli članovi posade prepričali su događanja o brodu Stefano dubrovačkom dominikancu Stefanu Skurli. Osim toga, Miho Bačić je još 16. svibnja 1876. uputio pismo rodbini u Dubrovnik gdje je opisao nesretnu sudbinu svojih drugova na brodu Stefano i šest mjeseci života među australskim Aboriginima.

 
Credit and Debit Cards:
 
 

 

 

 


 
PayPal Account:
PayPal Account:
marisstellamarisstella@gmail.com